Krovna institucija kojoj su povjereni ti poslovi je Agencija za prevenciju i borbu protiv korupcije BiH, koja je još početkom 2017. godine ukazala da i u njenim redovima ima velikih problema jer nemaju dovoljno kapaciteta, a nema ni sankcija za one koje im ne dostavljaju podatke i odbijaju saradnju.

Strategija za borbu protiv korupcije i Akcioni plan za njeno sprovođenje, koji su na snazi, odnose se na period od 2015. do 2019. godine, a novi akt bi trebalo da bude okvir do 2024. godine, uz popratni akcioni plan.

Nadležne institucije, uz budno oko nevladinog sektora, organizovale su već dva sastanka na kojima je otvoreno razgovarano o efektima koje je dala primjena odredbi i zadataka koji su još na snazi.

Prema informacijama iz Agencije za borbu protiv korupcije, na posljednjoj radionici u Konjicu, koja je održana krajem prošle sedmice, razgovarano je o efikasnosti pravosudnih institucija, te organa za sprovođenje zakona u oblasti borbe protiv korupcije, podizanju svijesti i promovisanju potrebe za učestvovanjem cjelokupnog društva u borbi protiv korupcije.

- Izneseni su brojni prijedlozi u vezi sa donošenjem novih i unapređenjem postojećih mjera iz različitih oblasti, te  doneseni zaključci koji će biti uvršćeni u nacrt strategije - naveli su u Agenciji.

Izrada strategije krenula je, praktično, početkom septembra u Banjaluci, gdje su se prvi put sastali članovi radne grupe koju čine predstavnici Agencije, antikorupcijskih tijela sa svih nivoa vlasti, kao i nevladinih organizacija i eksperata.

Direktor Agencije za borbu protiv korupcije BiH Hasim Šabotić rekao je da je postojeća strategija dobro postavljena, ali nije u dovoljnoj mjeri sprovedena i nije dala zavidne rezultate.

- To znači da je razlog ljudski faktor - dodao je Šabotić i naglasio da “ako u narednoj godini ne bude većih rezultata, biće neophodno javno reći ko je kriv i ko ne rješava ono što treba da se sprovede”.

Posljednja analiza sprovođenja aktuelne strategije pokazala je da BiH nije postigla značajan napredak u borbi protiv korupcije. Uočeno je da, između ostalog, sve institucije ne dostavljaju informacije o sprovođenju plana, da je kvalitet informacija neujednačen, nema kontinuiteta u radu predstavnika tijela za sprečavanje korupcije, što se održava na kvalitet sprovođenja akata, a nema ni odgovornosti za nesaradnju i nedostavljanje informacija. Iz prijava koje su stizale na adresu Agencije vidljivo je da je korupcija najzastupljenija u institucijama sa javnim ovlašćenjima, a slijede ih pravosudne institucije, finansijski i privatni sektor, inspekcije, obrazovne i zdravstvene ustanove.

Preporuke
Vođa tima IPAK projekta EU Zoran Jačev predstavio je ranije u Banjaluci preporuke za pripremanje nove strategije. One se, kako je rečeno, odnose na sektorsku borbu protiv korupcije, politike i mjere koje će jačati otkrivanje i represiju korupcije, te jasno definirati sistem i odnose između Agencije i ostalih tijela za borbu protiv korupcije.