Izbore, kako lokalne tako i predstojeće opšte, u BiH sprovodi Centralna izborna komisija (CIK). Iako se o uvođenju tehnologija u izborni proces priča nekoliko godina, mala vrata za to su otvorena intervencijom Kristijana Šmita i nametanjem izmjena i dopuna Izbornog zakona lani u martu, kojima je omogućeno sprovođenje pilot-projekata.

Tako su nove tehnologije u domaćem izbornom procesu prvi put bile vidljive na pojedinim biralištima lani u oktobru prošle godine. CIK je uz pomoć donatora sproveo četiri pilot-projekta na dan izbora 2024. na više od 450 biračkih mjesta, a odnosili su se na identifikaciju birača, skenere na glasačkim mjestima i video-nadzor.

Da bi skeneri i druga tehnika za identifikaciju birača bili dostupni na svim lokacijama treba sprovesti čitav niz složenih aktivnosti, imati na računu priličnu sumu novca te uvezati niz institucija u jedan sistem.

Međutim, budžet institucija BiH za ovu godinu još nije usvojen. Verzija koja je u Predsjedništvo BiH stigla iz Savjeta ministara obarana je glasovima bošnjačkog i hrvatskog člana Denisa Bećirovića i Željka Komšića.

Novca, s druge strane, za modernizaciju izbornog procesa nema ni u tom aktu, a iz CIK-a su, pozivajući se na svoje računice, isticali da im treba više od 110 miliona maraka za postavljanje 6.000 uređaja za verifikaciju birača, kao i 6.000 skenera glasačkih listića te sprovođenje svih drugih neophodnih aktivnosti.

Upravo je činjenica da budžet institucija BiH još nije usvojen ojačala priče da će Šmit ponovo posegnuti za takozvanim bonskim ovlašćenjima i da bi se ovaj put intervencija mogla odnositi na sredstva potrebna za inovacije u izbornom procesu.

Čak su i iz CIK-a nedavno poručili da postaje kasno za sve, a uvođenje novih tehnologija već je, s druge strane, usvojeno na prijedlog poslanika Liste za pravdu i red Nenada Grkovića te se čeka potvrda u Domu naroda, gdje se, s druge strane, vodi žustra polemika u vezi sa prijedlogom izmjena i dopuna zakona u dijelu koji se tiče izbora članova Predsjedništva.

Prijedlog je stigao od HDZ-a BiH koji zagovara pravedniji izbor članova iz FBiH, konkretno onog iz reda hrvatskog naroda, za šta trenutno Bošnjaci nisu spremni da glasaju. Istovremeno Srpska radi na popunjavanju izborne komisije na svojoj teritoriji, gdje je još lani usvojen i izmjenjeni Izborni zakon, prema kojem bi upravo Republička izborna komisija sprovela izbore za predsjednika Srpske i Narodnu skupštinu.

Iako je zakon Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, iz Srpske su poručili da je taj sud politički, da ne priznaju njihove odluke, ali da su spremni čak i da povuku svoja pravila, ako se usaglase o svemu partneri na nivou BiH, kojih u suštini, raspadom prvobitne koalicije, u ovom momentu više nema.

Analitičari smatraju da se i kroz ovu priču oslikava cjelokupno stanje na domaćoj političkoj sceni, ali su saglasni s tim da Kristijan Šmit nema pravo da se miješa.

Politički analitičar Filip Matić za "Glas" podvlači da u ovome postoje dvije ključne stvari.

- Prva je da nijedan stranac ne treba da mijenja nijedan mogući zakon niti bilo koju promjenu da vrši u bilo kojoj suverenoj državi, bila to BiH ili neka druga. Bilo da se radilo o Izbornom zakonu, bilo o tome koliko će žita biti posijano ili kolike će biti plate redovnih profesora na univerzitetima. To treba da se pitaju ljudi kojih se to direktno tiče. To su, da kažemo i po sarajevski, građani BiH. O takvim stvarima treba da odlučuju Srbi, Hrvati i Bošnjaci - rekao je Matić.

Izborne tehnologije su, smatra, dobra stvar za transparentnost, ukoliko se kombinuje digitalno brojanje glasova sa ručnim brojanjem.

- To treba da postoji u demokratskoj državi, da bi se izbjegle malverzacije. Ali problem je u problematizaciji toga. Od opozicije čujemo da je to način na koji će pasti vlast, jer, tobože, dobijaju izbore, ali bivaju pokradeni, pa samim tim i ne dobiju izbore pa to prećute do narednih, kada ponovo kažu isto. S druge strane vlast se tome nekako opire. Drže se svoje zone komfora. Pitanje je da li za to zaista ima para u budžetu zbog načina na koji se vodi ova zemlja - rekao je Matić.

Banalna stvar

O mogućoj intervenciji Kristijana Šmita oglasio se i pravnik iz Sarajeva Damir Sakić.

- Oni koji za sebe tvrde da najviše zagovaraju primjenu novih tehnologija su isti oni koji blokiraju Zakon o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza. Žalosno je da se i za ovu, prema svemu, banalnu stvar poziva Šmit da protivpravno djeluje i produbi krizu koju je izazvao - naveo je Sakić.