Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na kraju oktobra bile su zaposlene 263.972 osobe. Ubjedljivo najveći broj njih zarađuje između 371 i 610 maraka - 103.681.

Ispod prosječne zarade u Republici Srpskoj, koja iznosi 834 marke, bilo je i 38.159 radnika iz platnog razreda koji obuhvata zarade između 611 do 830 KM. Najnižu platu u Srpskoj u iznosu od 370 maraka u oktobru su dobila 24.242 radnika. Više od 11.000 radnika nije zaradilo ni minimalac, a u Poreskoj upravi su objasnili da su u toj grupi zaposleni koji nisu prijavljeni na puni fond radnih sati ili su bili na bolovanju.

S druge strane, oko 86.000 radnika može da se pohvali da zarađuje platu čiji iznos premašuje republički prosjek. U platnom razredu koji obuhvata zarade u rasponu od 831 do 1.000 maraka u oktobru je bilo 25.926 radnika. Za naše uslove solidnom platom od 1.001 do 2.000 maraka moglo se pohvaliti 52.098 zaposlenih. Radničku elitu predstavljaju 8.053 zaposlena čiji bankovni račun mjesečno bude uvećan za iznos koji premašuje 2.000 maraka.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Dragutin Škrebić kaže da je glavni razlog za lošu statistiku stanje u koje je dovedena privreda.

"Najveći broj radnika u privredi prima platu manju od prosječne. Plate u privredi ne mogu biti veće, pa čak ni prosječne jer ogromna izdvajanja za porez i doprinose uništavaju poslodavce", rekao je Škrebić i dodao da većina preduzeća u Srpskoj u trenutnim okolnostima ne bi mogla preživjeti znatnije povećanje plata.

Da bi došlo do rasta plata, dodaje Škrebić, neophodno je smanjiti stopu oporezivanja rada, ali i smanjiti i ograničiti zapošljavanje u javnom sektoru koji predstavlja ogromni teret.

"Od velikog broja zaposlenih u javnom sektoru društvo nema nikakve koristi. U visokim platnim razredima su radnici u pojedinim agencijama koje ničemu ne služe. Riječ je o ljudima koji su na osnovu političke opredijeljenosti stekli radna mjesta. Njihov rad nikome nije koristan i bez njih se može. Oni samo predstavljaju teret za budžet Republike Srpske i privredu koja ga najvećim dijelom puni", naveo je Škrebić i dodao da znatan dio zaposlenih u javnom sektoru koji primaju platu veću od 1.000 maraka realno ne zaslužuje ni 500 KM.

Predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske Obrad Belenzada kaže da su radnici postali vrhunski ekonomisti jer su prinuđeni da pronađu računicu za preživljavanje.

"Situacija je sigurno i gora nego što zvanični podaci pokazuju. Pored radnika za koje poslodavci uplaćuju doprinose, postoje i oni za koje ne plaćaju obaveze i kojima daju minimalac na ruke, pa čak i siću koja je manja od najniže plate", rekao je Belenzada i dodao da situacija može krenuti nabolje samo ukoliko dođe do pokretanja privredne aktivnosti u Republici Srpskoj.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović naveo je da zbog niskih primanja velikog broja radnika opada kupovna moć, što dodatno guši i privredu koja nema kome da proda svoje proizvode.

"Ti radnici se bore kako da svoj kućni budžet prilagode troškovima koji neprestano rastu i koje ne prati i rast zarada", kazao je Pavlović.

Jedini izlaz vidi u smanjenju opterećenja na plate i stimulisanju zapošljavanja u privredi.

"Ukoliko bismo uspjeli da štedimo na budžetskim potrošačima, onda bi se moglo smanjiti i opterećenje na lične dohotke radnika. Time bi bila otvorena mogućnost za povećanje plata i novo zapošljavanje", tvrdi Pavlović.

Smanjenje poreza i doprinosa najavljivano je u više navrata, ali je njihova stopa i dalje na visokih oko 66 odsto.

Zaduživanje

Generalni sekretar Pokreta potrošača Republike Srpske Dragovan Petrović kaže da je veliki broj radnika zbog niskih primanja prinuđen da se zadužuje za osnovne životne potrebe.

"Problem je što građani ulaze u začarani krug zaduženja jer kreditima otplaćuju postojeća zaduženja", istakao je Petrović.