Primjera radi, posljednji podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da svinjetina sa kostima košta 8,10 KM, a junetina bez kosti 12,70 maraka.

Sudeći prema informacijama te statističke institucije, poslodavci proteklih godina nisu bili izdašne ruke, jer je prosječna neto zarada u 2010. iznosila 798, a u 2017. godini - 851 marku.

Troškovi života su, u istom periodu, znatno brže rasli. Na primjer, prema podacima Saveza sindikata RS, u decembru 2010. godine sindikalna potrošačka korpa koštala je 1.706, a najnovije informacije ukazuju da za nju treba oko 1.880 maraka.

Sindikalne vođe poručuju da su ogorčene. Ovakve podatke ocjenjuju ni manje ni više nego - katastrofalnim.

Tako Dragana Vrabičić, lider Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, poručuje da mršav rast plata dovoljno govori i o državi i o poslodavcima.

"Rast plata na godišnjem nivou od 7,50 KM je katastrofalan! To govori o vrlo teškom položaju radnika. Mislim da je problem u neuređenosti države, ali i lokalnih zajednica, usljed čega dolazi do nebrige za radnike, koji su totalno nezaštićeni. Rezultat svega toga je odlazak radnika u zemlje zapadne Evrope", poručuje Vrabičićeva.

Iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH naglašavaju da je, nažalost, prisutan trend rasta troškova života iz godinu u godinu. Takva pojava, poručuju, posebno zabrinjava, jer plate i penzije ne prate taj rast.

"Neznatan rast plata nije dovoljan za podmirenje ni dijela rasta troškova osnovnih životnih potreba bh. građana", ističe Ljubica Čolović, pomoćnik ombudsmana.

Ona dodaje da 70 odsto porodica u BiH živi sa porodičnim primanjima ispod prosječne plate.

"Neusklađenost prosječnih primanja sa rastom troškova života loše se odražava na kvalitet života bh. građana, i uopšte na njihov standard", napominje Čolovićeva u izjavi za "Nezavisne".

Sa druge strane, poslodavci kažu da plate jesu manje u odnosu na iznose koje bi rado radnicima dali. Međutim, tvrde da poslovni ambijent u državi ne omogućava da svoje radnike nagrade većim iznosima na tekućim računima.

Ističu, primjera radi, da u realnom sektoru rast plata zavisi od njihove konkurentnosti, ali i od toga koliko su opterećeni putem poreza, doprinosa, te fiskalnih i parafiskalnih nameta.

"Recimo, mi imamo firmu u Ljubljani i u Sarajevu. U Ljubljani manje plaćamo ukupnu platu, ali radnik više zaradi, dok se u BiH više isplaćuje ukupna plata, a radnik prima manje. Dakle, u Sloveniji su daleko manji porezi i doprinosi u odnosu na BiH i onda je normalno da je tamo radnik zadovoljniji", rekao je za "Nezavisne" Safudin Čengić, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca u FBiH.

Borci za zaštitu potrošača, podsjećamo, već godinama upozoravaju da se na trpezama bh. građana, odnosno korpama u trgovinama, sve rjeđe može vidjeti meso, a da se, umjesto njega, kupuju tjestenina i slične jeftinije namirnice.