Zasad lješnjaka je zasnovan 2009. godine na površini od jednog hektara i broji  900 stabala, dok je  druga plantaža zasađena, tek nedavno, prije par nedjelja na površini od 1 ha sa  još 500 mladih sadnica.

Odluku da posadimo lješnjak donijeli smo iz razloga što imamo uz kuću nekoliko hektara zemlje koju više nismo koristili jer sam otišao sa sela. Da zemlja ne bi zarasla u korov htjeli smo da posadimo neki voćnjak, razmišjali smo koju voćnu kulturu da odaberemo, a lješnjak se izdvojio zato što može dugo da živi - preko 70 godina, kaže za portal InfoBijeljina Miladin Savić vlasnik plantaža.

Dobro podnosi našu zemlju, koja je prilično lošeg kvaliteta, što je takođe uticalo na naš odabir, a nema problema ni sa kasnim mrazevima tj. ne smetaju mu zimski vremenski uslovi.Ne traži nikakvu posebnu zaštitu, tako da smo već prije dvije godine prešli na čistu biološku zaštitu plantaže, tj. sami pripremamo sredstva za zaštitu, što nam omogućava da utrošimo puno manje novca nego da koristimo klasičnu hemijsku zaštitu, pri tome imamo plodove koji nisu otrovani hemijskim sredstvima, objašnjava Savić.

Što se tiče prodaje lješnjak je vrlo oskudna i tražena roba i uvijek je na cijeni tako da je lako plasirati na tržište. S obzirom da lješnjak ulazi u komercijalni rod tek nakon šest godina, porodica Savić tek je ove godine bez problema prodala jedan dio uroda, koji se na  na veliko prodavao po cijeni od 10-15€ po kg. , a jedan dio su ostavili za dobijanje ulja iz ploda lješnjaka. Ljusku posle čišćenja lješnjaka  koriste u proizvodnji peleta za ogrijev, s obzirom da posjeduju  sopstvenu presu za pravljenje peleta .

Pored plantažnog uzgoja lješnjaka Savići se bave i plantažnim uzgojem aronije koju su  posadili  2011 g. i trenutno na plantaži imaju 1200 sadnica . 

Odabrali su je po preporuci prijatelja koji je imao već iskustvo u uzgoju ove biljke. Takođe, ovoj biljci odgovara kiselo i siromašno zemljište kakvo je u Zagonima.Aronija cvjeta nešto prije bagrema, što znači da joj ne  smetaju kasni mrazevi i takođe, kao i lješnjak, ne traži  posebnu zaštitu i nema biljnih nametnika  koji  mogu ozbiljnije da je ugroze. Ne traži nikakvu hemijsku zaštitu protiv štetočina, što je takođe olakšavajuća okolnost u njenom uzgoju.Ulazi  rano u rod i rađa stabilno svake godine, plodovi se lako suše kao i lješnjak, što znači da su obadvije kulture vrlo zahvalne sto se tiče odlaganja i čuvanja.Od aronije Savići cijede matični sok, tako što sok dobijaju presovanjem i bez ikakvih dodataka.

Što se tiče procesa cijeđenja ulja koriste pužnu presu koja ne zauzima puno prostora i laka je za rukovanje, tako da je dovoljna samo jedna osoba za rukovanje presom u procesu dobijanja ulja.Radi tako što presa uzima više sjemenki koje treba na kraju da iziđu na jedan mnogo manji otvor pa se na taj način vrši pritisak i odvaja ulje.Presa je kapaciteta 10 l. ulja na sat, što se dobro uklapa u porodičnu proizvodnju, kaže Miladin.

Proces hladnog cijedjenja ulja je poznat po tome što ulje koje se dobija ne prelazi temperaturu od 40 stepeni celzijusa, pa samim tim svi enzimi i korisna jedinjenja koja se nalaze u biljci ostaju iskoristiva i u ulju.

Prvenstveno cijedimo laneno ulje zbog njegovih dragocijenosti po čovjekov organizam.Lan smo počeli sami da uzgajamo, tako da ulje dobijamo isključivo od našeg lana.

Proizvode koje dobijamo koristimo prvenstveno u porodici i familiji, takođe ih koriste naši prijatelji i poznanici. Cilj nam je da upoznamo što više ljudi sa blagotvornim djelovanjem hladno cijeđenih ulja prvenstveno ulja lana.Takođe nam je cilj da ulje nije manipulisano, što je vrlo često slučaj po prodavnicama gdje se  mnogo manipuliše sa proizvodima, kaže Miladin.

S obzirom na  to da ljudi  sve više oboljevaju i prepuštaju svoje zdravlje u tuđe  ruke, ova porodica je odlučila  da se bazira na preventivnu zaštitu sopstvenog zdravlja, ali i pomoći drugima u preventivi i liječenju bolesti. 

Shvatili smo da je najbolji način da koristimo laneno ulje, je da ga  sami pravimo, zbog toga smo i odlučili smo da kupimo presu  za  hladno cijeđenje ulja.Krenuli smo da cijedimo i koristimo lan,  a zatim da pravimo neka  druga hladno  cijeđena ulja kao što je ulje  od  lješnjaka  koje je  vrlo korisno i blagotvorno za  kožu, npr. kod tinejdžera protiv akni. Nekoliko  članova nase familije je već odstranilo akne koristeći lješnjakovo hladno cijedjeno ulje, objašnjava Savić.

Porodica Savić se u sklopu proizvodnje ulja  počela baviti cijeđenjem  suncokretovog i  ulja uljane  repice.

Sad trenutno uzgajaju, cijede i koriste laneno ulje koje  je 100% čisto i nemanipulisano.

Želio  bih da ljude u Semberiji upoznam sa mojim proizvodima koji su jedinistveni na ovim prostorima, da znaju da ovakvo nešto postoji  ne samo u apotekama, gdje  je vjerovatno manipulisano ili već bajato, kaže na kraju razgovora za InfoBijeljina Miladin Savić, vrijedni domaćin koji je ličnim primjerom  pokazao kako se uz malo volje i zalaganja dobre ideje provode u djela.

Piše: Snežana Milošević