Utvrdila je to Radna grupa Vlade RS još 2006. godine, nakon uvida u kompletnu dokumentaciju projekta "HES Vrbas", te izradila informaciju koja je u posjedu "Nezavisnih".

U ovoj informaciji se navodi da je nakon preuzimanja dijela dokumentacije inoviranog idejnog projekta - Knjiga 10. Zaštita čovjekove okoline za HE Krupa i HE Banjaluka niska, izvršen uvid u ove dokumente te se "njihovim poređenjem s ranije dostavljenim idejnim projektima za ovu oblast može konstatovati da nema suštinskih promjena u sadržaju knjige".

Ono što je posebno tragično i što potvrđuje da je riječ o plagijatu projekta, koji je u februaru 2004. godine na revers uzet od Zavisnog preduzeća "Hidroelektrane na Vrbasu", je da su jedine promjene na idejnom projektu u njegovom nazivu, naručiocu i datumu izrade, dok je sve ostalo identično projektu koji je za potrebe "Elektroprivrede RS" "Energoprojekt - Hidroinženjering" Beograd uradio 2000. godine.

Dakle, ranije je naručilac izrade dokumenata bila "Elektroprivreda RS", a u HES-ovom "inoviranom" dokumentu stoji da je naručilac "HES Vrbas", čiji je direktor Nemanja Petković. Zatim je novina u nazivu koji je ranije bio "Aktuelizacija idejnog projekta", a u HES-ovom stoji "Inovirani idejni projekat". Raniji datum izrade je bio septembar 2000. godine, dok je nakon "inoviranja" od strane "HES Vrbas" datum izrade prepravljen u maj 2005. godine.

Projektna dokumentacija je došla u ruke "HES Vrbas" tako što je firma "Građevinar", koja s ulogom od 20 KM ima jedan odsto u "HES Vrbas", u februaru 2004. od "Elektroprivrede RS" (ERS) podigla na revers sve projekte u vezi s HE Krupa i Banjaluka niska i do danas ih nije vratila.

Upravo zbog toga krajem prošle godine je ERS, odnosno HE na Vrbasu, tužila "HES Vrbas" i "Građevinar".

U tužbi za sada teškoj 138.831 KM navodi se da su dokumenti preuzeti na osnovu reversa 1/2004 i 2/2004, a da je navedeni iznos samo početna vrijednost spora, jer se vrijednost spora utvrđuje u prosjeku na iznos od tri odsto vrijednosti investicije.

Pored toga, navodi se i da je "licitacionom dokumentacijom za dodjelu koncesija za izgradnju, nabavku opreme i eksploataciju hidroelektrana Krupa i Banjaluka niska, konstatovano da se ta dokumentacija i crteži neće posebno prilagoditi uz licitacioni dokument, već se ponuđač, u ovom slučaju firma Građevinar, upućuje da se sam upozna sa sadržajem".

Iz tog razloga je ta firma mogla samo da se upozna sa sadržajem projektne dokumentacije, ali ne i da je zadrži ili eventualno prepravlja. Međutim, "HES Vrbas" je neosnovano prisvojio ovu dokumentaciju, uknjižio je kao svoju imovinu i ne vraća je već godinama iako je ona uzeta na revers.

To potvrđuje i nalaz vještaka Doste Baraković, koja je konstatovala da u izvještaju Komisije za popis stalne imovine i obaveza iz oktobra prošle godine, Komisija navodi da imovinu "HES Vrbas" čini inovirani idejni projekat HE Krupa i HE Banjaluka niska, odnosno kompletna studija izrađena od strane "Energoprojekt Niskogradnje" Beograd, koja se sastoji od 13 knjiga.

Goran Marić, advokat "Hidroelektrana na Vrbasu", rekao je da je riječ o projektnoj dokumentaciji čiju je aktuelizaciju platilo preduzeće "Hidroelektrane na Vrbasu". On je naveo da oni imaju pravni interes da se u "HES Vrbas" pokrene stečajni postupak, jer bi u tom slučaju kao izlučni povjerioci odmah dobili projekte nazad.

Dušan Kozić, koji zastupa "Građevinar", rekao je da je juče bio na sastanku u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS kako bi pomogao u postizanju kompromisnog rješenja u sporu između "HES Vrbas" i Vlade RS.

"Mislim da je Vladi RS korisno da pokuša naći kompromisno rješenje i zato sam došao", rekao je Kozić. Na naše pitanje zašto projektna dokumentacija koju je "Građevinar" zajedno sa "HES Vrbas" uzeo na revers od "Hidroelektrana na Vrbasu" još nije vraćena, Kozić je rekao da "ne bi sada o tome ništa govorio, dok se ne da šansa Vladi RS da to završi korisno po državu".

Podsjećamo da kompanija "HES Vrbas", koja je imala koncesiju za gradnju dvije hidroelektrane na Vrbasu, dodijeljenu krajem 2004. godine, sa samo jednim zaposlenim radnikom i kojoj je više godina bio blokiran račun, danas od Vlade RS traži odštetu od 46 miliona KM zbog izgubljene dobiti.