
Lenja pita ili bundevara? Kada se ove dvije omiljene poslastice nađu na istom tanjiru, rezultat je, prema navedenim nutritivnim podacima, prilično izjednačen.
Svaka ima svoje prednosti i nedostatke, a konačan uticaj na organizam najviše zavisi od veličine parčeta i sastojaka koji se koriste u pripremi.
Šta pokazuju nutritivne vrijednosti?
Ako vodite računa o unosu ugljenih hidrata, vjerovatno obraćate pažnju na svaki zalogaj. Standardno parče pite od bundeve sadrži oko 55 grama ugljenih hidrata, dok parče pite od jabuka ima približno 56 grama.
Iako bundeva prirodno sadrži nešto manje ugljenih hidrata od jabuka, kada se dodaju kore, domaća mast ili ulje i šećer, razlika se gotovo potpuno gubi. Zbog toga ove dvije poslastice, kada je riječ o ukupnoj količini ugljenih hidrata, imaju veoma slične vrijednosti.
Gdje ima više šećera, a gdje vlakana?
Dodati šećeri mogu značajno uticati na nivo glukoze u krvi, a u ovoj kategoriji pita od jabuka ima malu prednost.
Prosječno parče pite od jabuka sadrži oko 24 grama šećera, dok količina u piti od bundeve može dostići i 37 grama.
Razlog je u tome što bundeva ima blaži, pomalo zemljani ukus, pa joj se prilikom pripreme često dodaje više šećera. S druge strane, obje pite mogu da obezbijede oko tri grama vlakana po parčetu. Vlakna usporavaju varenje i mogu ublažiti nagli porast šećera u krvi nakon obroka.
Ako u tijesto dodate dio integralnog brašna ili nadev obogatite orasima, možete povećati nutritivnu vrijednost poslastice.
Bundevara ima prednost kada je riječ o proteinima
Pita od bundeve može imati blagu prednost i kada je riječ o proteinima. Jedno parče sadrži oko sedam grama proteina, dok pita od jabuka ima približno četiri grama.
Ova razlika ne potiče samo od voća, već i od sastojaka koji se koriste u pripremi, poput jaja i mlijeka. Ipak, količina proteina zavisi od konkretnog recepta i načina pripreme.
Kako uživati u poslasticama bez pretjerivanja?
Ako želite da uživate u omiljenim poslasticama, a da pritom vodite računa o ishrani, nekoliko jednostavnih navika može biti od pomoći:
Prošetajte oko pola sata nakon obilnog obroka. Lagana fizička aktivnost poslije jela može pomoći u regulaciji nivoa šećera u krvi.
Nemojte preskakati obroke prije praznične ili slavske večere jer biste zbog velike gladi mogli pojesti više nego što vam je potrebno.
Jedite redovno tokom dana kako za trpezu ne biste sjeli pregladni.
Izbjegavajte teške kupovne prelive od karamela i šlag-kreme koji mogu značajno povećati kalorijsku vrijednost deserta.
Vodite računa o veličini porcije i uživajte u slatkišima umjereno.
Najvažniji savjet je da ne morate odustati od poslastice koju volite. Bilo da više volite lenju pitu ili bundevaru, presudni su količina, sastojci i ukupne prehrambene navike.
Nakon glavnog obroka napravite kratku pauzu i obratite pažnju na osjećaj sitosti. Tako ćete lakše procijeniti koliko vam je slatkiša zaista potrebno da zadovoljite želju za omiljenim ukusom, prenosi telegraf.rs .