Ipak, zasad ne postoji zvanična inicijativa, iako se o tome priča u stručnim krugovima i postoji potreba za većom pismenošću studenata.

Aleksandra Savić, predsjednica Udruženja lektora RS, kaže da je neophodno uvesti srpski jezik na fakultete.

"Velika je nepismenost, postoji manjak jezičke kulture kod nas zato što se jezik ne izučava dovoljno i ne posvećuje mu se dovoljno pažnje. Osnovali smo Udruženje budući da je situacija alarmantna kada je jezik u pitanju", rekla je Savićeva.

Istakla je da učenici poslije završene osnovne škole, u kojoj se jezik donekle i obrađuje, dolaze u srednje škole, gdje se više pažnje posvećuje književnosti, a manje jeziku, koji se kasnije pomalo zaboravlja jer se više okreće struci.

"Uvođenje ovog predmeta na fakultete može popraviti znanje. Nije to nešto što nije učeno prije pa da se ne može savladati. Samo nekoliko časova srpskog jezika na fakultetima bi pomoglo da se osvježi znanje. Mislim da većina nakon završenog fakulteta izađe nepismena, ali uvijek ima i studenata koji tome posvećuju pažnju", rekla je Savićeva za "Nezavisne".

Dodala je da se zapostavljanjem jezika šteti samom sebi i svom narodu, te da se prethodnih godina dosta govorilo o uvođenju ovog predmeta i da oni kao Udruženje nemaju kapacitet da pokrenu inicijativu za uvođenje srpskog jezika na fakultete, ali čim to neko pokrene, oni će podržati.

Dragomir Kozomara, docent na Filološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, Katedre za srbistiku, rekao je da je bilo razgovora o inicijativi da se srpski jezik uvede na sve fakultete.

"Ukoliko se ne može uvesti na sve fakultete, onda prvenstveno na one koji su pedagoškog usmjerenja, dakle na one koji školuju nastavnike, kao što su nastavnici fizike, biologije i drugi", rekao je Kozomara.

Istakao je da je opšta situacija, što se jezika tiče, prilično loša i nepovoljna na našem prostoru, te da korijeni ne leže samo na fakultetima, nego i u srednjim školama, gdje nastavni plan zanemaruje jezik u odnosu na književnost.

"Najveći dio studenata koji upišu fakultet je nepismen, to je činjenica. Predmet srpskog jezika na fakultetu može popraviti znanje pojedinca, ali to zavisi isključivo od njega samog koliko je zainteresovan da nauči", kaže Kozomara.

Dodao je da danas nakon završenih fakulteta ima nepismenih koji izlaze sa njega, te da to nije veliki broj, ali da ih ima.

Dario Stanković, portparol Univerziteta u Banjaluci, rekao je da zasad nije upućena inicijativa za uvođenje predmeta srpski jezik i književnost na fakultete u sklopu Univerziteta u Banjaluci.

"Ukoliko postoji potreba za uvođenjem ovog predmeta ili bilo kojeg drugog, nastavno-naučna vijeća fakulteta dužna su da upute prijedlog Senatu UNIBL", rekao je Stanković i dodao da se na osnovu prijedloga izjašnjava Senat Univerziteta.

Zdravko Zlokapa, dekan Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, rekao je da bi uvođenje srpskog jezika na sve fakultete poboljšalo jezičku kulturu, te da je na nekim fakultetima to izuzetno potrebno, jer je pismenost jedan od sastavnih dijelova pojedinih profesija.

Da bi iz perspektive studenta i studentskog predstavnika uvođenje srpskog jezika na fakultete bila dobra opcija, smatra i Suzana Obradović, sekretar Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjaluci.

"Studenti nemaju dovoljno znanja iz srpskog jezika, jer on nije dovoljno zastupljen ni u srednjim školama, a kada dođu na fakultet više ga uopšte i ne uče. Taj nedostatak se lako može uočiti kada studenti pišu seminarske radove", rekla je Obradovićeva.