Značajan kao društveni kritičar, obilježio je književnu i kulturnu scenu 20. vijeka. Političkim stavovima i javnim nastupima kazivao je ono što ni današnje društvo još nije spremno da prihvati. Savremenici su Krležu opisivali kao snažnu ličnost koja je očaravala sve u svojoj blizini. Uvijek je oko sebe imao mnogo prijatelja, ali i neprijatelja. Rođen je u Zagrebu, a nakon završetka osnovne škole odlazi na vojnu akademiju u Budimpeštu.

Međutim, njegov buntovni stav i neprihvatanje autoriteta naveli su ga da napusti akademiju. Kada je stvorena Kraljevina SHS, Krleža je bio fasciniran Lenjinom i sovjetskom revolucijom i odlučio je da se angažuje u komunističkom pokretu. U to doba počinje da piše. Ubrzo su se djela počela redati jedno za drugim te je stvorio veoma bogat i obiman književni opus. Oprobao se u svim književnim žanrovima, a uređivao je i nekoliko književnih časopisa. Riječi koje je ispisivao nosile su važnost i jačinu. Isticao se lakoćom izražavanja i razumijevanja najkompleksnijih društvenih problema. S velikim žarom se suprotstavljao ekstremizmu, uvođenju mode u društvene sfere i književnost, ali i politici. U svom časopisu “Plamen” 1919. godine objavio je jedan od najkontroverznijih tekstova pod nazivom “Hrvatska književna laž”. Riječima sažetim u ovom članku Krleža je objavio rat književnosti i kulturi u Hrvatskoj.

Jedno od najpoznatijih djela je psihološka drama “Gospoda Glembajevi” koja prikazuje propast ugledne porodice. Kroz njihove živote i lične drame Krleža je dao sliku građanskog staleža. Novine koje je donio svojim dramama pokazuju da čovjek nije samo društveno biće nego i skup nagona, podsvijesti i unutrašnjih sila, koje shvata da će zauvijek ostati razapeto između tuđih i vlastitih očekivanja.