Dvadesetsedmogodišnji muškarac patio je od bezalkoholnog steatohepatitisa, a dešavalo mu se nešto krajnje čudno – postajao je pijan, a da nije okusio ni kap alkohola.

U krvi su mu pronalazili i do 400 miligrama alkohola po decilitru krvi, što bi uobičajeno značilo da je popio desetak čašica žestine.

Pacijentu je samo trebalo malo voća i ugljenih hidrata.

Iako djeluje kao loš izgovor za saobraćajnu policiju, zapravo je moguće da određene crijevne bakterije iskoriste ugljene hidrate iz hrane i fermentišu ih u alkohol.

Rijetko stanje se naziva "Auto-Brewery Syndrome" (ABS), a sada je pomoglo stručnjacima u Kini da bolje objasne kako nastaju oštećenja na najvećoj čovječijoj žlijezdi.

Iako je sindrom veoma rijedak, od nekoliko desetina dobro ispitanih slučajeva, čini se da ga izaziva preveliko prisustvo omiljenog gljivičnog prijatelja svakog pivata – saccharomyces cerevisiae.

Ovoga puta, međutim, istraživači su morali da potraže drugog krivca, jer to nije bio slučaj.

„Prvo smo pomislili da je zbog kvasca, ali su testovi bili negativni“, kaže doktor Đing Juan sa Instituta za pedijatriju u Pekingu.

Analizirajući izmet pacijenta ljekari su identifikovali novog potencijalnog kandidata - mikrob klebsiella pneumoniae.

U najvećem broju slučajeva radi se o „dosadnoj“ bakteriji, koja se uobičajeno nalazi u digestivnom traktu, ali kod ovog Kineza bila je sve samo ne dosadna.

Istraživači su uporedili njegove nalaze sa 43 pacijenta koji boluju od nealkoholičarske masne jetre, kao i 48 zdravih ljudi. Otkrili su da je tokom studije, broj bakterija Klebsiella pneumoniae porastao kod ostalih ljudi za samo 0,2 odsto, dok je kod subjekta istraživanja porastao za 19 odsto.

Za identifikovanim krivcem, tim stručnjaka izolovao je bakteriju i utvrdio da je ne samo bila tolerantna na alkohol, već je mogla da stvara značajne količine sa ili bez prisustva kiseonika.

Kasnije su utvrdili da čak 60 odsto pacijenata sa nealkoholičarskom masnom jetrom je imalo sojeve ove bakterije koji su mogli da stvaraju osrednje ili velike količine alkohola. Za razliku od njih, zdravi ljudi imali su samo šest odsto pomenutog soja.

Da bi potvrdili vezu soja klebsiella pneumoniae i bolesti masne jetre, istraživači su inficirali crijeva miševa sa bakterijom. I zaista, dva mjeseca kasnije, njihove jetre su pokazale znake oštećenja.

Ovi nalazi, međutim, ne znače da je klebsiella pneumoniae primarni uzročnik masne jetre kod pacijenata koji ne konzumiraju alkohol, ali svakako jeste jedan od.

„Naša studija pokazala je da je soj ove bakterije sigurno jedan od uzročnika. Ove bakterije oštećuju jetru slično poput alkohola. Jedina razlika jeste što sa njima nema izbora“, istakao je Juan.