Loš san ne znači samo umor narednog dana. Povezuje se i sa slabljenjem kognitivnih sposobnosti i većim rizikom od demencije. Ipak, mnogi obraćaju pažnju samo na to koliko dugo spavaju, zanemarujući večernje navike koje utiču na kvalitet odmora.

Konzumiranje kofeina kasno u toku dana

Kofein može povećati budnost, ali ako ga konzumirate kasno, možda ćete teže zaspati, a san može biti plići i nemirniji.

Pošto kofein ostaje u organizmu nekoliko sati, osobe osjetljive na njega mogu osjećati njegovo dejstvo dugo nakon posljednje šoljice kafe. Stručnjaci koje citira Verywell Mind preporučuju izbjegavanje kafe i drugih napitaka s kofeinom poslije približno 17 časova, odnosno najmanje šest do osam sati prije spavanja.

Dovoljno kvalitetnog sna daje tijelu vrijeme za oporavak i podržava procese u mozgu koji pomažu uklanjanju otpadnih materija nakupljenih tokom dana.

Konzumiranje alkohola

Neki vjeruju da im čaša alkohola prije spavanja pomaže da zaspe, ali taj utisak može zavarati. Alkohol u početku može izazvati pospanost, a zatim poremetiti san tokom noći, uz češća buđenja i manje dubokog sna.

Dubok san ima važnu ulogu u fizičkom oporavku, zdravlju mozga i pamćenju.

Obilan obrok ili slatkiši prije spavanja

Obilni obroci, naročito masna i začinjena hrana, kao i namirnice bogate ugljenim hidratima koji se brzo apsorbuju, mogu poremetiti san.

Prejedanje neposredno prije odlaska u krevet može izazvati nadutost, lošu probavu ili vraćanje želudačne kiseline, zbog čega je teže zaspati ili mirno spavati tokom noći.

Ako ogladnite uveče, manja i lagana užina uglavnom je bolji izbor od hrane bogate šećerom ili mastima.

Korišćenje telefona i drugih elektronskih uređaja

Pregledanje sadržaja na telefonu pred spavanje može djelovati bezazleno, ali tijelu i mozgu može otežati da se umire.

Plava svjetlost s ekrana telefona, tableta i računara može potisnuti lučenje melatonina, hormona koji pomaže u regulisanju pospanosti. Istovremeno, poruke, video-snimci i drugi podsticajni sadržaji mogu održavati mozak budnim.

Stručnjaci preporučuju da elektronske uređaje odložite 30 do 60 minuta prije spavanja i vrijeme pred ekranom zamijenite mirnijim aktivnostima, poput čitanja, slušanja muzike ili vježbi opuštanja.

Redovan odlazak na spavanje u kasne sate

Često ostajanje budnim do kasno zbog posla, filmova ili društvenih mreža može poremetiti prirodni ciklus spavanja i budnosti, čak i ako kasnije pokušate nadoknaditi san.

Odlazak na spavanje i buđenje u različito vrijeme iz dana u dan mogu narušiti cirkadijalni ritam i otežati redovan, okrepljujući san.

Prema Healthlineu, odlazak na spavanje i buđenje u približno isto vrijeme spadaju među osnovne principe zdravog sna. Ustaljena rutina pomaže u regulisanju unutrašnjeg sata organizma i može poboljšati kvalitet sna.