Mnogi među nama su, za vrijeme ljetnih i proljetnih mjeseci energičniji, čak i bolje raspoloženi, a tokom jeseni i zime su letargični. Naučnici imaju objašnjenje - ključ je u sunčevoj svjetlosti.

Svjetlost kontroliše naš biološki sat

Naš organizam funkcioniše u skladu sa smjenama dana i noći i ciklusom od 24 sata tokom kojeg se naša planeta okrene oko svoje ose.

Riječ je o takozvanom cirkadijskome ritmu koji utiče na sve u našem organizmu, od načina na koji spavamo preko metabolizma do načina na koji tijelo proizvodi određene vrste hormona

Poznato je da cirkadijski ritam funkcioniše bez obzira na to kakvi su vanjski uticaji. I premda se taj ritam ne mijenja među naučnicima koji su, na primjer ostali u špilji bez prirodnog izvora svjetlosti, naš je organizam na svjetlost vrlo osjetljiv.

Svjetlost je značajan signal koji omogućuje pokretanje čitavog niza bioloških funkcija u tijelu. 

Svjetlost nam pomaže pri odlasku na počinak i pri buđenju

Jedna od temeljnih bioloških funkcija kojom upravlja svjetlost je san. Mozgu omogućuje da zna kada sistemi koji održavaju budnost trebaju preuzeti glavnu ulogu.

Kada počne padati noć, u našem se organizmu počinje oslobađati melatonin, hormon koji nam pomaže da zaspimo.

Svjetlost može pomoći u borbi protiv insomnije

Poznato je da plava svjetlost koju emituju kompjuteri, tableti i pametni telefoni sprečava oslobađanje hormona koji nam pomažu da usnemo.

Zdravstveni radnici jednoglasno kažu da neposredno prije odlaska na počinak ne bi trebalo gledati u ekran.

Matthew Walke, neurolog koji istražuje obrasce spavanja, tvrdi da je "dnevna svjetlost ključna za reguliranje spavanja".

Ako ste "noćna ptica" koja se bori s insomnijom, izlaganje jutarnjem sunčevom svjetlu može ubrzati vaš mozak i tijelo u pravom trenutku te pridonijeti tome da se osjećate pospano u vrijeme za spavanje.

Svjetlost utiče na raspoloženje

Dnevna doza prirodne svjetlosti nije važna samo za spavanje, ona nas čini sretnijima. Kad je organizam izložen sunčevoj svjetlosti, koja dopire do mozga putem optičkih živaca, povećava se nivo serotonina, hormona koji utiče na raspoloženje.

Većina ljudi koji provode manje vremena na svjetlosti, na primjer osobe koje rade u noćnim smjenama, nerijetko se češće bore s depresijom.

Mentalno zdravstveno stanje koje se direktno povezuje s dnevnom svjetlošću tokom jesenjih i zimskih mjeseci zove se sezonski afektivni poremećaj ili zimska depresija. Osobe koje pate od zimske depresije s kraćim danima postaju sve neraspoloženije. Depresija najčešće prestaje s početkom proljeća.

Sunčeva svjetlost jača kosti

Da bi organizam iz hrane apsorbirao kalcij i natrijev fosfat, ključne minerale za zdrave kosti, zube i mišiće, potreban mu je vitamin D, a u tijelu se stvara izlaganjem sunčevim zrakama. Manjak vitamina D može rezultirati krhkošću kostiju i njihovim deformacijama.

Nasreću, gotovo čitavu količinu tog vitaimina možemo dobiti putem sunčevih zraka, zbog čega ga i nazivaju "sunčevim vitaminom".

Treba upozoriti da pretjerano izlaganje suncu može biti i opasno, zbog čega je dobro izbjegavati direktno izlaganje sunčevoj svjetlosti za vrijeme najtoplijeg dijela dana i obavezno koristiti kremu za sunčanje.