Povodom današnjeg otvaranja Pelješkog mosta, koji je dug 2,4 kilometara, oni su pojasnili da će on povezati i cijeli region i značajno poboljšati protok ljudi i robe u cijelom području vezanom za TENT koridore, za čije je finansiranje EU posebno zainteresovana.

 

Oni su istakli da je EU finansirala most sa 357 miliona evra iz Regionalnog fonda za razvoj, dok je ostatak od 63 miliona iz nacionalnog finansiranja od strane Hrvatske, a sredstva su obezbijeđena kroz kredit Evropske investicione banke.

 

Osim činjenice da će mostom biti rasterećen desetokilometarski neumski koridor kroz BiH, kao opravdanje za odobravanje sufinansiranja projekta je činjenica da je most način direktnog povezivanja teritorije Hrvatske u situaciji kada ne postoji željeznička veza, a trajekti ne omogućavaju dovoljan protok da se zadovolje sve potrebe ljudi i privrede u tom području.

 

Naglasili su da je simulacija pokazala da će isprva most koristiti oko 7.800 vozila dnevno, s tendencijom povećanja protoka na 14.000 vozila dnevno do 2046. godine.

 

"Važno je naglasiti da je od početka Hrvatska planirala da most bude otvoren za sve i da se ne naplaćuju mostarine. Most će imati dodatnu prednost jer će predstavljati efikasan pristup tom području bez ikakvih naknada, zasnovan na nediskriminatorskoj bazi time što će on biti otvoren za sve korisnike", rečeno je u Evropskoj komisiji.

 

Osim mosta, predviđena je i pristupna saobraćajnica, a kompletna cjelina će biti završena do novembra naredne godine, kada će on biti u potpunosti dio evropske mreže transportnih koridora uzduž jadranske obale.

 

"U konačnici, most će maksimalno doprinijeti teritorijalnoj i ekonomskoj koheziji cijelog regiona, ojačaće ekonomski razvoj, povećaće turističke potencijale i donijeti čitav niz novih društvenih usluga poput boljeg pristupa zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i drugim segmentima", kažu oni.

 

Podsjećanja radi, u BiH je ovaj projekt veoma kontroverzan jer su političke stranke iz Sarajeva smatrale da će on blokirati pristup BiH otvorenom moru, što je izbjegnuto dizanjem mosta na 55 metara visine, kako bi bio omogućen pristup u neumski kanal.

 

Stranke iz RS i Mostara podržale su izgradnju, a Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, spriječio je blokladu izgradnje mosta u Predsjedništvu BiH, pravdajući to činjenicom da će Hrvatska doprinijeti bržoj izgradnji mosta na Savi kod Gradiške, koji je od vitalnog značaja za banjalučki region. Napomene radi, most na Savi će biti otvoren u petak, a svečanosti će pored zvaničnika BiH i RS prisustvovati i predstavnici Vlade Hrvatske.

 

U Vladi Hrvatske kažu da se radi o svehrvatskom projektu na čiju se realizaciju čekalo decenijama. Kako su saopštili, Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture Hrvatske, rekao je da je bilo objektivnih razloga zašto se Pelješki most nije počeo graditi ranije.

 

"Kriza je došla 2009. Tada Hrvatska nije mogla graditi jer smo imali drugih problema. Ulaskom u EU se otvorila mogućnost, tu priliku smo iskoristili. Došli smo do kraja, u utorak je veliki dan i otvaramo Pelješki most", rekao je Butković.