Pčelari u Semberiji planiraju ujedinjenje, izgubili 1.300 društava: “Analize pokazale da je lani postojao neki okidač”
Pčelarstvo sve izazovnije. Ne smijemo uništavati prirodu nego živjeti u skladu s njom, poručuju pčelari. Do kraja godine najavljuju spajanje dva udruženja, radi efikasnijeg zastupanja interesa svih koji se bave pčelarstvom, jer usitnjavanje, ističu, ne vodi ničemu.
Ova godina nije bila medonosna za pčelare u Semberiji. Mnogi su imali gubitke u pčelinjacima, a paše nisu bile izdašne, pa se prinosi meda kreću, uglavnom, od 8 do 15 kilograma po košnici.
Udruženje pčelara "Semberija" koje ima više od 70 članova izgubilo je 1.300 sanduka u martu, od ukupno 3.500 pčelinjih društava sa kojima su ušli u prošlu zimu.
- Pčele su povezane sa prirodom, osjećaju svaki titraj i tako se i ponašaju. Uništavanje prirodnih staništa na kojima pčele borave, prekomjerna upotreba pesticioda, sve je to pogubno za pčele. Pomor koji je krenuo lani, ove godine sa nastavio do aprila. Ne smijemo uništavati prirodu jer drugu nemamo. Nema potrebe da se borimo protiv nje nego da živimo u skladu s njom. Najnovije analize sa vašingtonskog univerziteta pokazale su da je lani postojao neki okidač koji je uticao da pčele drastično stradaju. Pretpostavljam da se pojavio neki novi virus ili bakterija. Istraživanja još nisu završena - kaže Dragan Božić, sekretar Udruženja pčelara Semberije za portal InfoBijeljina.
Pčelari su uspjeli da poprave stanje u pčelinjacima iako je teško naodmjestiti gubitke.
- Može se samo prirodnim rojenjem ili razrojavanjem, ali pčelari vole pčele ne smatraju ih izvorom prihoda nego ulažu ogromnu ljubav, pa uspijevaju da se izbore sa svim nedaćama. Bagremova paša bila je loša jer je u vrijeme cvjetanja pala kiša. U toku cvjetanja lipe bilo je sunca, ali visokih temperatura. Ipak su ostale izvjesne količine meda. Nešto moramo ostaviti i pčelama, ne smijemo im uzeti sav med - ističe Božić.
Iako pčelarstvo u velikoj mjeri zavisi od prirodnih uslova, ima dosta prostora za njegovo unapređenje. Do kraja godine trebalo bi da zaživi ideja o udruživanju Udruženja pčelara "Semberija" i "Matica".
- To je naša želja odavno. Nekada je bilo jedno udruženje "Semberija", od kojeg su se odvojila dva udruženja. Mi smatramo da nema razloga da budemo rascjepkani. Interesi su nam isti - ljubav prema pčelama, pčelarstvu i način održavanja opšteg pčelinjeg fonda. Smatram da bismo sa jednim jačim udruženjem mogli ostvariti mnogo više i ne samo što se tiče finansijskih sredstava, što bismo mogli dobiti od resornog ministarstva, nego jednostavno bismo mogli postići mnogo značajnije rezultate, prenoseći znanje i iskustvo jedni drugima. Ova ideja je zaživjela i predstavnici Udruženja "Matica" su takođe saglasni da se realizuje - precizira Božić.
Prema njegovim riječima, sada predstoji pravni dio, da se u skladu sa Zakonom o udruženju i fondacijama utvrdi da li će se udruženja fuzionisati ili će članovi jednog udruženja pristupiti drugom, pa da se onda uradi novi statut i izabere novo rukovdstvo.
- To nije prepreka, to možemo lako uraditi i očekujem do kraja godine da tu ideju potpuno realizujemo. Tad bismo vidjeli sve te blagodeti od jednog jakog, masovnog udruženja. Jednostavno smatramo da je to perspektiva, ovako usitnjavanje ne vodi ničemu. Sa Udruženjem pčelara "Bijeljina" još nismo imali kontakte, tek nam predstoje razgovori, iako su neki članovi tog udruženja rekli da podržavaju ovu ideju - ističe Božić.
Od pčela nam zavisi svaki treći zalogaj hrane koju jedemo, koristimo njihove proizvode za zdravlje, a blagodeti i u api komorama. Oprašuju i biljke koje se koriste u ishrani stoke, zato zaštitimo ovo blago, poručuju pčelari.
