Međutim, problem predstavlja to što većina ljudi teško pristaje da mijenja svoje navike ishrane, iako se na taj način može puno postići i pomoći svom tijelu u vrlo stresnim uslovima kao što su  visoke temperature vazduha u ljetnim danima, kaže subspecijalista ishrane u Institutu za javno zdravstvo RS Ljiljana Stanivuk.

Objašnjava da je reakcija tijela na povišene temperature snižavanje tjelesne temperature znojenjem, a posljedica je povećano gubljenje tjelesne tečnosti, minerala i nekih vitamina.

– Kao negativan efekat tog prirodnog tjelesnog odbrambenog mehanizma može se pojaviti dehidracija organizma i druge neželjene nuspojave. Probava teške hrane zahtijeva veću aktivnost metabolizma, što  indirektno povećava tjelesnu temperaturu. Ljeti, generalno, treba manje kalorija, odnosno energije koju dobijamo iz hrane, što je dodatni razlog da izbjegavamo masnu i teško probavljivu hranu – ističe Stanivuk.

Prema njenim riječima, masna i teška hrana otežavaju cirkulaciju, tako da je potrebno, kako se temperature vazduha povećava, smanjivati konzumiranje teško probavljivih jela.

– Posebno su štetne namirnice kao što su jako začinjena jela, pečena, pržena i pohovana hrana, masna mesa i mesni proizvodi, pića sa kofeinom, slatkiši, gazirina zaslađena pića, pretjerano rashađena pića. Ljeti treba težiti lakšim, niskokaloričnim namirnicama, prvenstveno voću i povrću ili miješanim salatama. S druge strane, riba, bijelo meso, proizvodi od integralnog brašna pšenice, integralna riža i kukuruz puno bolje odgovaraju svakom organizmu. Obroke treba pripremati neposredno prije konzumiranja, a pripremljenu hranu čuvati na adekvatan način. Takođe, sezonsko povrće i voće treba temeljno prati – objašnjava Stanivuk.