Ovaj granični prelaz povezuje Semberiju i Mačvu, a izgrađen je u periodu od 1991. do 1996. godine kao ideja semberskog biznismena s adresom u Americi Slobodana Pavlovića.

On je u Srbiji osnovao firmu "Drina River Bridge Corporation" AD, koja je izgradila most na teritoriji Srbije, u blizini Bijeljine i njegovog sela Popovi. Zatim je most kategorisan i kao granični prelaz između dvije države.

Vlada Srbije je svojevremeno zaključila ugovor o koncesiji sa nerezidentom iz SAD-a Slobodanom Pavlovićem, posredstvom preduzeća "Drina River Bridge Corporation" AD o izgradnji mosta na Drini na rok od 30 godina. Ugovor o koncesiji ističe 2025. godine i do tada pomenuto preduzeće ima pravo da naplaćuje mostarinu u visini koju odredi Vlada Srbije. Inače. ovo je bio jedan od prvih primjera javno-privatnog partnestva u Srbiji nakon što su donijeli Zakon o koncesijama.

Nakon što istekne ugovor o koncesiji, most će preći u vlasništvo Republike Srbije i ona odlučuje o tome da li će prelazak i dalje biti naplaćivan.

Prema dostupnim podacima izgradnja mosta koštala je oko 4,2 miliona američkih dolara, dok je naplata mostarine svih ovih godina, ukupno uzevši, iznosila na desetine miliona KM. Trenutno prelazak preko ovog mosta, a samim tim i graničnog prelaza košta 180 dinara za putničke automobile, dok je cijena nešto veća za teretna vozila, u zavisnosti od tipa.

Slobodan Pavlović je bivši privrednik iz Bijeljine, jedan od najpoznatijih, a pored mosta u posjedu njegove porodice je Slobomir P univerzitet, kao i radio i televizija. Takođe su imali Pavlovića banku, koja je propala, a zapamćen je ostao i njihov neuspjeli pokušaj privatizacije bijeljinskog "Žitoprometa".

Nesuglasice BiH i Srbije o granici

Jedna od četiri granične tačke o kojima se BiH i Srbija ne slažu nalazi se upravo ovdje, a preostale tri su kod hidrocentrala Zvornik i Bajna Bašta te pruge Beograd - Bar.

Naime, Drina je u ovom ravničarskom dijelu svojevremeno promijenila tok, a na dan međusobnog priznanja BiH i Srbije utvrđeno je da će granica biti na sredini toka Drine. Tako je zemlja u vlasništvu mještana Badovinaca (Srbija) ostala na lijevoj bh. obali, a komisije za granice BiH i Srbije nikada kasnije nisu postigle dogovor i ratifikovale sporazum.

Vremenom su vlasnici zemlje iz Srbije, koja je ostala "zarobljena" u BiH "okupirali" taj prostor pa su na teritoriji BiH vidljive i srbijanske table. Kako piše Capital.ba, katastarski gledano zemlja pripada Gradu Bijeljina, ali de facto, shodno međunarodnim propisima, nalazi se u Srbiji, upravo jer je trenutno utvrđena granica između dvije države na tom području srednji tok rijeke Drine.

Oni takođe navode kako spor vjerovatno neće biti moguće riješiti bez međunarodne arbitraže i da je teško očekivati dogovor komisija dvije države.