Podaci Ministarstva civilnih poslova BiH pokazuju da se 2015. godine državljanstva odrekao 3.591 čovjek, dok se u periodu od 2016. do 2020. taj broj kretao u rasponu od 4.000 do 4.500.

 

- Državljanstva se u 2020. godini odreklo 3.168 građana, a 2021. njih 3.110. Brojevi pokazuju i da je prošle godine bilo najmanje onih koji su se u proteklom sedmogodišnjem periodu odrekli državljanstva, odnosno takva slučaja su bila 2.622 - kazali su “Glasu Srpske” u Ministarstvu civilnih poslova BiH.

 

Naglasili su da su od 2015. do kraja prošle godine uplaćena 14,02 miliona maraka po osnovu takse od odricanja od državljanstva BiH. Pored tog iznosa u Ministarstvu civilnih poslova naglašavaju da je putem diplomatsko-konzultrnih predstavništava BiH u inostranstvu od 2020. do početka ove godine po osnovu te takse leglo dodatnih 2,47 miliona KM.

 

Taksa za odricanje od državljanstva BiH iznosi 800 maraka i najviša je u regionu. Taj namet bio je i u fokusu Kancelarije za reviziju institucija BiH u izvještaju posvećenom raznim taksama i naknadama, a nakon toga poslanik u prošlom sazivu Predstavničkog doma Parlamenta BiH Mirjana Marinković-Lepić uputila je inicijativu da bude smanjen taj namet. Ta inicijativa pokrenuta je polovinom prošle godine, ali nije dobila zeleno svjetlo.

 

- Kosila su se dva razmišljanja. Odnosno moje da zemlja ne treba da zarađuje na tome, a drugo je bilo da ne treba da olakšavamo odlazak. Međutim, onaj ko je naumio da promijeni državljanstvo on će to uraditi bez obzira na iznos takse - kazala je “Glasu Srpske” Marinković-Lepić, koja smatra da je visoki iznos takse po ovom osnovu nečastan način zarade države.

 

Naglašava da podaci o tome koliko je BiH novca ubrala po osnovu takse od odricanja od državljanstva BiH u proteklih sedam godina pokazuju da zemlja po tom osnovu i te kako dobro zarađuje.

 

- Taksa od 800 maraka je bezobrazno visoka - zaključila je Marinković-Lepić.

 

U BiH postoje i slučajevi kada je iznos taksi manji od 800 maraka, odnosno taksu od 200 maraka plaćaju oni koji se odriču državljanstva BiH u korist neke od zemalja nastalih raspadom bivše SFRJ.

 

- To su rijetki slučajevi, jer mi i sa Srbijom i Hrvatskom imamo mogućnost dvojnog državljanstva. Ne vidim razlog da bi se neko odricao državljanstva BiH u ovim slučajevima - kazala je Marinković-Lepić.

 

Ni sagovornici iz Kancelarije za reviziju institucija BiH iz Ministarstva civilnih poslova BiH nisu baš bili opširni zašto je taksa po ovom osnovu manja te su naveli da ne postoje drugi argumenti izuzev tradicionalno bliskih odnosa sa država nastalih raspadom SFRJ.

 

 

Najmanju taksu za odricanje od državljanstava u regionu plaćaju oni koji se odriču državljanstva Srbije. Taj namet u toj zemlji iznosi, prevedeno u našu valutu, 580 KM, dok je u Crnoj Gori ta taksa blago veća, odnosno iznosi 588 KM. Oni koji žele da se odreknu državljanstva Hrvatske moraju da plate taksu od 657 maraka. Iznos tih taksi je isti bez obzira na to u korist koje države se neko odriče državljanstva.