Ugovori o djelu predstavljaju netransparentan, a time i sumnjiv angažman u javnom sektoru, a na njih se godinama skreće pažnja na nivou BiH, posebno u revizorskim izvještajima o finansijskoj reviziji institucija. Presjek stanja u 2020. godini je dostavljen u parlamentarnu proceduru, a ukazano je da je za izmirenje izdataka po osnovu ugovora o djelu te o privremenim i povremenim poslovima lani potrošeno 6,88 miliona KM, odnosno 950.000 više nego godinu ranije.

 

Revizori su, češljajući finansijske i poslovne knjige institucija BiH, i lani evidentirani na nekim adresama praksu dugogodišnjeg angažmana po osnovu ugovora o djelu za obavljanje poslova koje prema opisu odgovaraju sistematizovanim radnim mjestima. Utvrđeno je i da su neki po tom osnovu ostali u “radnom” odnosu tokom cijele godine, a ponovo je upozoreno da je to posebno osjetljivo jer nema ni jasnih propisa o tome za koje poslove se mogu zaključiti takvi ugovori i pod kojim uslovima. Slično zamjerke, iz Kancelarije za reviziju institucija BiH, su stizale i ranijih godina, kad se ukazivalo da se spoljni saradnici angažuju i za neke poslove na kojima je već zaposlen neki službenik.

 

- Angažovanje osoba po ugovoru o djelu treba sprovoditi u izuzetnim i hitnim okolnostima kada to priroda posla zahtijeva i ne bi smio biti praksa, jer predstavlja netransparentan vid zapošljavanja. Ugovore o djelu treba zaključivati jednokratno, za obavljanje tačno određenog posla, a ne u kontinuitetu duži niz godina – stav je revizora.

 

Svoje viđenja stanja u institucijama su dostavili u Parlament BiH i to u okviru pregleda ponavljanja najčešćih nalaza revizije od 2015. do 2020. U kategoriji “Slabosti pri zapošljavanju osoba po osnovu ugovora o djelu za 2020. godinu” istaknuto je da je ta boljka evidentirana u 27 institucija od Predsjedništva BiH, preko ministarstava, do agencija i drugih.

 

To je bio povod da poslanik Naše stranke Mirjana Marinković - Lepić na svim tim adresama zatraži odgovore na pitanja ko su saradnici, za koje poslove su angažovani, na koji vremenski periodu te koliko su izdaci po osnovu tih naknada i pripadajućih poreza i doprinosa. Lepić Marinković, koja je član Komisije za finansije i budžet u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, za “Glas Srpske” ističe da se mora voditi politika čistih računa.

 

- Ovo je jedna od stavki koja se ponavlja u revizorskim izvještajima. Tu se ne poštuje priroda ugovora o djelu, jer ovo nije ugovor iz oblasti radnog prava, a u stvari se koristi za popunjavanje praznina. Nije riječ o hitnim ni o privremenim i povremenim poslovima koje definiše Zakon o radu. Treba nam dosta odgovora, jer se veliki novac izdvaja za te ugovore - kaže Marinković - Lepić.

 

Na nivou BiH formirano je 75 institucija u kojima je zaposleno oko 23.000 osoba, među kojima su i pripadnici Oružanih snaga. Veliki dio se odnosi na saradnike i savjetnike za sve i svašta, što su pokazale ranije analize.