Zbog toga će, moguće je, neki od njih završiti i na optuženičkoj klupi u sudovima, a po svemu sudeći, riječ je o stotinama onih koji su prevarama pokušali da dođu do novca. 

Da stvar bude još i gora pobrinuli su se čak i pojedini članovi opštinskih komisija za evidentiranje nastale štete, pa je tako neke od njih saslušala i policija, i takav slučaj zabilježen je u Šamcu.

No, Šamac nije usamljen primjer jer se ispostavilo da su u drugim lokalnim zajednicama građani novac predviđen za sanaciju štete trošili za kupovinu vozila, a bilo je i onih koji su za obeštećenje prijavili objekte u kojima uopšte ne stanuju.

Tako nam je Rifet Mujanović, šef brčanskog Odjeljenja za izbjegla i raseljena lica, potvrdio da je ustanovljeno da 25 korisnika nije namjenski utrošilo dobijena sredstva.

"Svako ko je dobio sredstva, u ugovoru mu piše da se to odnosi na obnovu poplavljenog dijela kuće, a ne da troše za kupovinu vozila, traktora, i slično, što se događalo", rekao je Mujanović, koji je ukazao na mogućnost tužbe protiv lica koja su sredstva nenamjenski trošila.

Slučaj zloupotrebe zabilježili su ovih dana i pripadnici CJB Prijedor, koji su utvrdili da je Prijedorčanin N.P. obmanuo Komisiju za procjenu štete uzrokovane poplavama.

"Osumnjičeno lice je nakon majskih poplava u prošloj godini promjenom prebivališta na adresu vikend kuće koja je oštećena u poplavama, a u kojoj u to vrijeme nije stanovalo, navelo članove Komisije za procjenu štete uzrokovane poplavama na građevinskim objektima grada Prijedora, da izvrše kategorizaciju objekta kao da je stambeni objekat", kažu iz CJB Prijedor.

Na taj način, kako dodaju iz policije, osumnjičeni je ostvario pravo na dobijanje elektronske kartice vaučera kao vid pomoći za sanaciju štete na stambenim objektima, te ga je iskoristio, čime je Fond solidarnosti za obnovu RS oštetio za blizu 4.000 maraka.

Zbog sličnog vida zloupotrebe, kako podsjećaju iz prijedorske policije, u martu su podnijeli izvještaj protiv dva Prijedorčanina, koji su Fond solidarnosti za obnovu RS oštetili za 9.451 marku.

Zbog ovakvih zloupotreba niz radnji su, kako nam je potvrđeno, preduzeli i pripadnici CJB Bijeljina.

"Evidentirano je 27 krivičnih djela, gdje su nadležnom tužilaštvu podnijeta 24 izvještaja protiv 34 osumnjičena lica", navela je Aleksandra Simojlović, portparol CJB Bijeljina.

Kada je o Šamcu riječ, potvrdio nam je Milan Nikolić, zamjenik opštinskog načelnika, da je policija saslušala pojedine članove Komisije.

"Ne znam sve detalje, ali znam da su neki članovi Komisije išli davati izjave i to se već vuče pet-šest mjeseci i to zbog nekih nepravilnosti. Ali mislim da ljudi iz Komisije nisu ništa krivi", ustvrdio je Nikolić.

Iz CJB Doboj potvrdili su nam da su u proteklih godinu dana zaprimili ukupno 11 prijava građana i institucija kojima su obuhvaćena 154 lica za koja se sumnja da su nezakonito ostvarila pravo na platne kartice (vaučere) namijenjene za sanaciju štete na poplavljenim stambenim objektima na području Doboja i Šamca.

Kada je riječ o Banjaluci, Nenad Račić, predsjednik banjalučke gradske Komisije za procjenu štete od poplave, tvrdi da do njih nisu dolazile informacije o zloupotrebama sredstava namijenjenih za sanaciju.

Podsjetimo, poplave koje su BiH zahvatile u maju nanijele su ukupnu štetu nešto veću od dvije milijarde evra, a novi talas poplava zahvatio je pojedine lokalne zajednice i pet mjeseci kasnije.