Ipak, BiH je u prvih šest mjeseci ove godine izvezla piva u vrijednosti od 12,55 miliona KM, a uvezla čak 81,25 miliona KM, pokazuju podaci Spoljnotrgovinske komore BiH.

I pored rasta izvoza, bilans je i dalje duboko u minusu – deficit iznosi 68,7 miliona KM.

Srbija – i najveći kupac i najveći prodavac piva BiH

Od početka godine domaće pivare su uspjele da otvore nova tržišta, ali su i svakako povećali izvoz na tržišta na koja su i u prethodnom periodu izvozili (Srbija, Hrvatska).

Odlične izvozne rezultate bilježimo i u Poljskoj (3,05 miliona KM), koja se prošle godine gotovo nije ni pojavila na listi kupaca, te u Ruskoj Federaciji (978.948 KM) i Latviji (662.452 KM), tržištima koja su domaće pivare otvorile tek ove godine.

„U prvih 6 mjeseci ove godine, primjetan je blagi pad uvoza piva kako količinski -0,6%, tako i vrijednosno -1,7%, u odnosu na isti vremenski period godinu ranije. Kada se posmatra top 5 uvoznih tržišta u prvih 6 mjeseci ove godine, primjetan je jedino porast uvoza iz Hrvatske 11,2%, dok su ostala tržišta u manjem padu“, rekli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH za Banjaluka.net.

Koliko trenutno pivara posluje u Bosni i Hercegovini?

Prema  dostupnim podacima u BiH je trenutno registrovano preko 20 poslovnih subjekata za proizvodnju piva, uključujući velike industrijske proizvođače poput Banjalučke i Sarajevske pivare, ali i sve veći broj malih zanatskih pivara (craft pivara).

„Ono što je činjenica jeste da zbog raznih faktora koje utiču na tržište piva u BiH jedan broj industrijskih pivara nažalost izgasio svoju proizvodnju, dok sa druge strane u posljednjih nekoliko godina primjetan je veći broj mikro i craft pivara, međutim postavlja se i pitanje njihovog opstanka i konkurentnosti pod ovakvim tržišnim uslovima“, ukazali su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Domaći proizvođači nemaju porezne olakšice, uvoz gasi posao

Prekomjerni uvoz piva, po jeftinijim cijenama od strane velikih multinacionalnih pivara naročito iz susjednih zemalja Srbije i Hrvatske, pa i Slovenije, u prethodnom periodu zaista je stvorio ogroman pritisak na domaće proizvođače, što je za posljedicu imalo, pad tržišnog udjela domaćih proizvođača (oko 30-40%, dok u većini drugih zemalja, posebno EU, taj procenat je između 80%-90%), zatim nekonkurentnost, poteškoće u održavanju proizvodnje i radnih mjesta, pa na posljetku i gašenje proizvodnje u određenim pivarama.

„U većini slučajeva, domaći proizvođači nemaju posebne porezne olakšice. Naime, prema Zakonu o akcizama BiH, pivo je predmet oporezivanja, za koje se akciza plaća 0,25 KM po litru. Međutim, izuzetak od ove zakonske odredbe je da proizvođači piva čija je prosječna proizvodnja u prethodne tri godine manja od 400.000 hl, akcizu plaćaju 0,20 KM/l“, izjavili  su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Istorijsko nasljeđe pomaže u brendiranju proizvoda kao autentičnih i kvalitetnih, što je važno kako za izvoz, tako i za promociju na bh. tržištu.

„U sklopu svojih proizvodnih pogona, obje pivare imaju i muzejske postavke kao određen vid turističkih atrakcija Sarajeva i Banje Luke, te bi svjetski dana piva bio idealna prilika za organizovanu posjetu, gdje bi se moglo dosta naučiti o tradiciji i istoriji stvaranja i ispijanja kvalitetnog piva u BiH“, zaključili su iz Spoljnotrgovinske komore.