FOTO: pixabay

Pandemija koronavirusa, strah ljudi od neizvijesnosti i ograničeno kretanje mnogi ljudi teško podnose. Okolnosti u kojima se cio svijet našao, nagomilani stres, ubrzani puls i gubljenje daha usled panike vidno utiču i na zdravlje srca.

Međutim, postoje metode kojima se može regulisati rad najvažnijeg organa u ljudskom tijelu i smanjiti štetan uticaj anksioznosti.

Ubrzan rad srca povezan sa bolestima kardiovaskularnog sistema

Anksioznost je jedan od faktora koji prouzrokuju tahikardiju, osnosno ubrzan rad srca. Ako stanje potraje u dužem razdoblju, povećava se rizik od srčanih bolesti.

Nedavno istraživanje pokazuje da ljudi koji se suočavaju s anksioznošću imaju 26 odsto veći rizik od bolesti koronarne arterije, najčešćeg oboljenja srca.

“Current Psychiatry Reports”  objašnjava da su anksiozni poremećaji  usko povezani sa prekidom rada srca i kardiovaskularnim oboljenjima.

Kako da smirite srce uslijed panike?

Američka organizacija za anksioznost i depresiju kaže da se bol u grudima i poremećaj srčanog ritma javlja kao posledica povećanja broja otkucaja. Napad panike može da se pretvori i u srčani udar.

Psihijatar Brajan Ajzakson kaže da prvi korak podrazumijeva liječenje anksioznosti. Tretman se sprovodi kognitivnom bihevioralnom terapijom, antidepresivima ili kombinacijom ove dvije metode liječenja.

Pored kognitivne bihevioralne terapije postoje i druge metode za regulisanje nepravilnog rada srca. Intervencije snižavaju puls, ali i pomažu osobi da upravlja anksioznošću. Vremenom ova vještina smanjuje rizik od opasnih oboljenja.

Fizička aktivnost

Vježbanje je korisna metoda u smanjenju stresa i anksioznosti. Analiza časopisa “Depression and Anxiety”  otkriva da su ljudi koji se bave fizičkom aktivnošću manje uznemireni u poređenju s drugim osobama.

Ajzakson kaže da fizička aktivnost smanjuje anksioznost. Redovno vježbanje snižava puls u trenucima mirovanja, što ga čini jednim od najvažnijih faktora za očuvanje zdravlja srca.

Duboko disanje

Metode opuštanja kao što su duboko disanje i progresivno opuštanje mišića, smanjuju anksioznost, a samim tim i regulišu broj otkucaja srca. Duboko disanje pomaže u stimulaciji vagus nerva.

Aktivnosti ovog dijela nervnog sistema smanjuju količinu supstanci u tijelu koje prouzrokuju emotivni naboj. Smanjuje se broj otkucaja srca i nivo krvnog pritiska, a povećava količina neurotransmitera odgovornih za smanjenje anksioznosti.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )