Izrazito visoke temperature vazduha, koje Bosnu i Hercegovinu ,,drže,, pod crvenim meteoalarmom, odrazile su se na zdravlje stanovništva, a katastrofalno utiču i na usjeve.
"Godina je obećavala, ali sada već imamo nagovještaj izuzetno loše. Suša je oštetila usjeve. Navodnjavanje je neophodno, ali nema dovoljno vode u ovim uslovima", upozorio je Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvodača - mljekara RS.
Aktuelne vremenske prilike, dodao je, veoma nepovoljno utiču i na stoku, koja manje jede, što za rezultat ima smanjenje proizvodnje mlijeka i mesa.
Mostarci su se danas probudili na plus 28 stepeni nešto prije osam sati ujutru, a temperatura je bila za samo stepen-dva niža tokom čitave noći, i to veoma kratko. Tropske noći zabilježene su i u Sarajevu i Banjaluci, ipak ova dva grada od danas očekuju temperature niže za dva do četiri stepena i narandžasti meteoalarm, dok se u Hercegovini izrazito visoke temperature neće mijenjati, pa tako ni crveno upozorenje.
"Do 12 sati smo imali više od 15 infuzija. Osjetno je veći broj pacijenata koji su u febrilnim stanjima, sa akutnim proljevom, povraćanjima, glavoboljama. Svih uzrasta. Pojačanim intenzitetom radimo i na terenu, uglavnom zbog kolapsa", izjavila je za "Nezavisne" doktorica Jasmina Bibić iz Hitne službe u istočnom dijelu Mostara, grada koji je u subotu bio i najtopliji grad u Evropi.
"U posljednja 24 sata u Hitnoj pomoći Banjaluka imali smo 167 odraslih pacijenata, 72 djece i 33 intervencije na terenu. Iako nije alarmantno, broj pacijenata je povećan u odnosu na ranije i to je očekivano s obzirom na atmosferske prilike. Veći broj pacijenata je i u domovima zdravlja. Pacijenti su trebali našu pomoć zbog hroničnih glavobolja, kolapsa, malaksalosti i iscrpljenosti", govori doktorica Nevena Todorović.
Priliv pacijenata sa hroničnim zdravstvenim problemima prevladao je u odnosu na sve druge intervencije u Hitnoj pomoći Sarajevo.
"Povišen pritisak, jake glavobolje, kao i kolapsi, te nesvjestice, najčešće su tegobe na koje smo reagovali, a uzrokovane uglavnom izrazito visokim temperaturama", prokomentarisala je šefica smjene u Hitnoj pomoći Sarajevo doktorica Melita Stanić.
Uzimanje propisanih terapija kod svih hroničnih bolesnika je od izuzetne važnosti, napominju naši sagovornici.
"To se odnosi i na pacijente koji trebaju ili koriste pomoć psihijatra, samo što na njih, kao i na sve koji su krhkiji ili hipersenzibilniji, više utiču sugestivne informacije nego sama atmosferska promjena i klima. Nevrijeme je u čovjeku, a ne vani, pa bi o tome trebalo da povedu računa meteorolozi koji često i olako najavljuju probleme za meteoropate", napominje za "Nezavisne" psiholog Aleksandar Milić.
Cisterne vode od prošle sedmice su primarno ili dopunsko vodosnabdijevanje u mjestima gdje građani imaju problem s vodom. Slično je i u većim gradovima u regionu, iako su i javne česme prednost za stanovništvo u većim sredinama. Većina bh. građana danas je osvježenje pronašla na bazenima i uz rijeke. Već od 10 sati Banjalučani su "zauzimali svoje mjesto" pored Vrbasa.
"Veoma je važno da se u hladnu vodu ne ulazi naglo", upozorili su u Hitnoj službi Banjaluka.
Evidentno je, kako napominje meteorolog Hidrometeorološkog zavoda RS Igor Kovačić, da su klimatske promjene sve izražajnije. Jasne prelaze između četiri godišnja doba ovi prostori nemaju već duže vremena.
"Svi relevantni izvještaji, među kojima su i ocjene Svjetske meteorološke organizacije, najavljuju nam mediteranski tip monsunske klime. To je, dakle, klima u kojoj su promjene izražene i karakterišu je ili izrazito visoke temperature ili jake padavine, te češće promjene vremena", objašnjava Kovačić.
Znatno toplija ljeta počela su od 2000. godine, a prva velika suša 2003. Ona je tada, dodaje Kovačić, bila i u čitavoj Evropi, te se plaši da bi se ona mogla ponoviti nastavi li se ovaj odnos padavina i temperatura.
"Službeni i naučni podaci kojima se mi bavimo za uzrok vide čovjeka, odnosno način života i ekstremno povećanu koncentraciju gasova", napominje on.
Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH govore da imamo veoma nerazvijen sistem zaštite i prevencije te saniranja štete od elementarnih nepogoda. Takav loš sistem dodatno je oslabljen poplavama iz 2014. godine. I dalje smo u fazi oporavka, mnogo osjetljiviji na nove štete uzrokovane vremenskim neprilikama. S druge strane, značajan dio bh. ekonomije direktno zavisi od vremenskih uslova.
Kako sa namirnicama
Apel ljekara
U slučaju kolapsa pomozite
Simptomi kolapsa su znojenje, ubrzan rad srca, malaksalost, na momente gubljenje svijesti ili gotovo nesvjestica.
Potrebno je pacijenta najprije premjestiti u hlad, u ležećem položaju podići noge uvis, osvježiti blago vodom do dolaska ljekara...
"Ukoliko pacijent uopšte nije svjestan, treba odmah pozvati ljekara", napominje doktorica Todorović.
Još 12 dana paklenih vrućina
Meteorolog sa Facebook stranice Vremenska prognoza za HR i BIH prije nekoliko mjeseci je pisao o mogućem vremenskom modelu koji bi mogao zahvatiti našu regiju tokom ljetnih mjeseci.
Danas kaže da se udar velikih vrućina koje su nas pogodile najvjerovatnije nastavlja i u sljedećih 12 dana, te da bi tek tada moglo doći do manjeg osvježenja!
Ali, ni tada ne bi trebalo biti mnogo hladnije, tek nekoliko podioka na termometru.
"Krajem mjeseca, prema trenutnim prognozama, trebala bi stići promjena vremena", navodi se na Facebook stranici.
Na ovoj stranici navode ipak da je riječ tek o "pravom ljetu" koje nam je stiglo, da su se ovakve stvari dešavale i ranije, te da su pretjerane ocjene po kojima "nikad nije bilo ovako vruće", prenose bh. mediji.