Pšenica iz ranijih rokova sjetve u fenofazi je bokorenja, ali usjevi koji su zasijani u drugoj polovini oktobra i novembra u fazama su razvoja do dva lista, maksimalno do trećeg i imaju rjeđi sklop.

- Generalno možemo reći da su usjevi iz kasnijih rokova sjetve u slabijoj kondiciji, u odnosu na ranije zasijane, ali to zavisi i od primijenjene agrotehnike. Na lokacijama na kojima je bilo padavina i snježnog pokrivača došlo je do izjednačavanja i biljke su se bolje razvijale. Snijeg je popravio vlagu u zemljištu, ali dobro došao biljkama i kao toplotni izolator jer ih je zaštitio od izmrzavanja - ističe Đorđe Glišić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

Niske temperature smanjile su i aktivnost štetnih insekata i glodara, pa je situacija sa aspekta zdravstvenog stanja veoma dobra. Prethodnih godina lisne vaši i cikade su nanosile štetu usjevima.

- Ove godine nema oštećenja na biljkama, kao ni žutila ječma i pšenice koje smo imali lani. Poljoprivrednici koji su na određenim lokacijama vidjeli žutilo ne treba da brinu, to je posljedica niskih temperatura i nedostatka NPK đubriva. Bila nam je potrebna jača zima sa minusima. Poljoprivrednici će u proljeće imati manje posla kad je u pitanju zaštita - kaže Đorđe za portal InfoBijeljina. 

Ozimi usjevi sa dobro razvijenim korjenovim sistemom tolerantni su na niske temperature i do minus 17. Golomrazica ako potraje može da bude opasna. Budući da je do kraja ove i iduće sedmice najavljen nagli porast temperature to može eventualno da izazove promjenu boje listova, ali to prema riječima stručnjaka nije alarmantno.

Pšenica, koja je prošle jeseni zasijana na oko 15.000 hektara, do 4 stepena u plusu je u fazi mirovanja. Niske temperature dobro su došle za oranice koje su pripremljene za proljećnu sjetvu. Bez njihovog izmrzavanja zemljiše ne bi bilo dovoljno rastresito i bila bi teška obrada.