Ovo su najplaćeniji zanati u regiji
Zlatar, pekar-buregdžija i stolar spadaju u red deficitarnih zanata, a varilac, limar, stolar, staklorezac, auto-limar, vodoinstalater, sajdžija, optičar i slično, neka su od deficitarnih zanimanja, na Birou za zapošljavanje u Bijeljini.
Neke od razvijenih opština sa prostora bivše Jugoslavije izdvajaju od pet do 15 odsto godišnjeg budžeta za podsticaj novog zapošljavanja i otvaranje novih radnih mjesta, a veliki broj opština i u Republici Srpskoj u svojim budžetima imaju planirana sredstva za podsticaj zapošljavanja nezaposlenih lica.
U tom smislu, neophodno je, organizovati seminare i konferencije o razvoju deficitarnih zanimanja, kao mjeru preduslova za otvaranje novih radnih mjesta kao i potrebu pronalaska mogućnosti za osnivanje modernog biznis info-centra, predlažu sa bijeljinskog Biroa.
Pored postojećih zanimanja (stolari, keramičari…) pojavljuju se i nova o kojima ne znamo dovoljno. Primjera radi, govori se o instalateru solarne energije kao o perspektivnom zanimanju.
Zanati se u našoj zemlji ne cijene dovoljno. Nisu dovoljno plaćeni, a samostalne zanatlije ne mogu puno da zarade zbog slabe platežne sposobnosti građana. Ipak, sve manje djece se školuje za zanate, sve u želji za nekom boljom karijerom, i tako na tržištu rada možete naći sve manje kvalitetnih električara i vodoinstalatera.
Mladom šegrtu je potrebno dosta rada da bi postao dobar majstor. Učenje je potrebno započeti još u srednjoj školi, i nakon toga šegrtovati barem nekoliko godina. Rad i trud se svakako isplati, jer dobri majstori zarađuju više od mnogih advokata i ekonomista. Roditelji danas griješe jer je bolje da djecu koja i nisu baš zainteresovana za školu, upišu na neki zanat i odvedu kod majstora da se uče, pa će uvijek imati da žive i više nego pristojno.
Uslovi rada su teški, a posao je dosta zahtjevan. Predviđa se da će ubuduće u automobilima biti sve više elektronike, tako da je neprestano učenje novih tehnologija važan dio ovog zanimanja.
Među najplaćenije zanatske poslove spadaju automehaničari, autoelektričari, vodoinstalateri, varioci i stolari. Stolar ne izlazi na teren bez 70 KM dnevnice, koja može da bude i 120 KM. Dobar keramičar može da zaradi od 750 do 2.000 maraka mjesečno, a svoj rad naplaćuje po kvadratu. Približno isto zarađuju i parketari, vodoinstalateri, mehaničari, električari, majstori za grijanje, monteri, serviseri klima ili moleri.Prema podacima sa Forbesa, električar u inostranstvu u prosjeku zarađuje preko 4.000 dolara, staklar 3.000 dolara, a vodoinstalater preko 4.000 dolara mjesečno.
Piše : Snežana Milošević