U MUP-u kažu da su se tri zaprimljene prijave odnosile na neadekvatno liječenje na odjeljenjima ginekologije i akušerstva te po jedna za nesavjesno liječenje pulmologa i stomatologa. Jedna prijava se odnosila na nestručnu intervenciju medicinskih radnika Službe hitne pomoći.

- Policija je po svim prijavama odmah postupala te o preduzetim mjerama i radnjama obavijestila nadležna tužilaštva koja se do sada nisu izjasnila o eventualnoj  kvalifikaciji krivičnog djela - rekli su u MUP-u Srpske.

Prijave nezadovoljnih pacijenata stižu i na adresu Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, ali u nemuštom odgovoru koji je stigao "Glasu" iz te institucije ne može se naslutiti o kom broju se radi te šta su konkretni razlozi za prigovore.

- Na prigovore koji stižu u Ministarstvo zdravlja pacijentu se odgovori u zakonom predviđenom roku i isti se upozna sa svojim pravima i procedurama, u zavisnosti od vrste prigovora - stoji u odgovoru Ministarstva zdravlja na pitanje "Glasa" koliko su tokom ove i prošle godine zaprimili prijava koje se odnose na nesavjestan rad ljekara, ljekarske greške tokom pružanja usluga, korišćenje nedozvoljenih medikamenata.

U Ministarstvu su naglasili da prema zakonu pacijent koji smatrada su mu narušena prava ili ukoliko nije zadovoljan pruženom zdravstvenom uslugom i postupkom medicinara može podnijeti prigovor direktoru zdravstvene ustanove, koji je dužan da u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora utvrdi činjenice i okolnosti u vezi sa navodima iz prigovora. Rješenje direktora zdravstvene ustanove je konačno, a protiv istog se može pokrenuti postupak pred nadležnim sudom.

- Ministarstvo može obavljati redovni i vanredni stručni nadzor, a zadatak komisije za stručni nadzor je da po obavljenom vanrednom nadzoru podnese izvještaj ministru zdravlja i predloži mjere koje bi trebalo da budu preduzete ukoliko stanje nije zadovoljavajuće. Ministarstvo zdravlja nema nadležnost da sprovodi istrage, vještači, utvrđuje krivicu ili izriče sankcije i kazne za pojedince, niti je to predmet vanrednog stručnog nadzora koji nije istraga, niti postupak u kojem se utvrđuje i izriče sankcija za ljekarsku grešku. Utvrđivanje odgovornosti je u nadležnosti pravosudnih organa - rekli su u Ministarstvu zdravlja i dodali da je nesavjesno pružanje ljekarske pomoći regulisano Krivičnim zakonikom RS.

I u Inspektoratu RS kažu da zdravstvena inspekcija nije nadležna da utvrđuje postojanje stručne greške ljekara.

- Inspekcija nema nadležnost da vrši nadzor nad stručnim radom zdravstvenih radnika, isto može samo stručna komisija ili stručnjak za konkretnu oblast medicine ili stomatologije kojeg odredi ministar zdravlja. Pacijent koji zbog greške zdravstvenog radnika pretrpi štetu na svom tijelu ili ako dođe do pogoršanja njegovog zdravstvenog stanja ima pravo na naknadu štete. Na zahtjev direktora zdravstvene ustanove nadležna zdravstvena komora imenuje komisiju za utvrđivanje greške medicinara - rekli su Inspektoratu RS.

Predsjednik Komore doktora stomatologije RS Saša Dabić ističe da su tokom ove godine dobili jednu do dvije žalbe pacijenata, što je u odnosu na ranije godine manje.

- Svi naši pacijenti imaju mogućnost da se žale na rad stomatologa i u posljednjih pet godina koliko smo na čelu komore u prosjeku su godišnje stizale do tri prijave. Pacijenti se najčešće žale na protetske radove, odnosno njihovu izradu, ne radi se o prigovorima u smislu nanesene štete po zdravlje ljudi. Unazad pet godina nismo imali nijedan slučaj privremenog oduzimanja licence doktoru stomatologije zbog ljekarske greške - rekao je Dabić i dodao da stomatolozi u Srpskoj odgovorno pristupaju svom poslu te da je nakon nemilog događaja iz Sarajeva, gdje je 16-godišnja djevojka preminula usljed komplikacija nakon stomatološkog zahvata, ta odgovornost podignuta na još viši nivo. 

KONTROLE

Republička zdravstvena inspekcija u ovoj godini izvršila je više od 1.100 kontrola u različitim zdravstvenim ustanovama, bolnicama, domovima zdravlja, ambulantama, specijalističkim ordinacijama i apotekama.

- Različite vrste propusta utvrđene su u 400 slučajeva, a sa ciljem otklanjanja istih izrečeno je 230 upravnih mjera i 107 prekršajnih naloga u vrijednosti od 193.000 KM. Propusti su se najčešće odnosili na zdravstveni nadzor nad zaposlenim u smislu sprovođenja blagovremene obavezne vakcinacije i sanitarnih pregleda, vođenje raznih propisanih evidencija, periodični pregled opreme, radno vrijeme, prisustvo odgovarajućeg kadra - kažu u Inspektoratu RS.