U preporuci se navodi da BiH mora preduzeti sljedeće korake ukoliko želi napredovati na putu evrointegracija:

 

1. Prioritetno je usvojiti izmjene i dopune postojećeg Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu

 

2. Usvojiti novi zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu i usvojiti zakon o sudovima Bosne i Hercegovine

 

3. Usvojiti zakon o sprječavanju sukoba interesa

 

4. Preduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala

 

5. Odlučno unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije na svim nivoima kada je riječ o upravljanju granicom i kapacitetima upravljanja migracijama, kao i osigurati funkcionisanje sistema azila

 

6. Osigurati zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja

 

7. Garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupka u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima

 

8. Osigurati rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU

 

 

U junu 2022. su, na insistiranje Austrije i Slovenije, zemlje zaključile da su spremne dati kandidatski status BiH, ali da im je potreban izvještaj Evropske komisije i preporuka, što bi danas uskoro trebalo i da se desi.

 

Nakon toga, o kandidatskom statusu će Savjet Evropske unije, odnosno sve članice jednoglasno donijeti odluku u decembru ove godine.

 

Od BiH je zatraženo da radi na reformama te je navedeno nekoliko prioriteta, a očekuje se da bi u decembru mogli dobiti pozitivan odgovor članica s obzirom na to da se radi o identičnoj formuli preporuke EK kao što je bio slučaj sa Ukrajinom i Moldavijom.

 

Ranije iskustvo govori da bi članice mogle postaviti i dodatne zahtjeve, no kandidatski status je skoro pa izvjestan, piše Kliks.