Pokazali su ovo rezultati istraživanja tržišta rada u Republici Srpskoj za 2020/21. godinu i uticaj pandemije na rad preduzeća, a koje je radio Zavod za zapošljavanje RS.

 

I zvanično je potvrđeno da nema regije u Srpskoj u kojoj lane nije zabilježen pad poslovanja. Najviše firmi “stradalo” je u Prijedoru i Doboju – čak polovina. S druge strane, najveći procenat poslodavaca koji su u godini korone registrovali rast poslovanja je u Bijeljini i Zvorniku. Rast je generalno zabilježen u 21,5 odsto firmi.

 

Biće i viška zaposlenih

U ovom istraživanju je učestvovalo 978 preduzeća s područja Republike Srpske, koji su u momentu provođenja ankete imali 29.270 radnika. Taj broj predstavlja 10 odsto od ukupnog broja zaposlenih u Srpskoj. 

 

Ohrabrujuće je da je skoro polovina tih poslodavaca najavila kako planira zapošljavati nove radnike u 2021. godini, a jedan od glavnih razloga je povećanje obima poslovanja. Procjenjuje se da će im trebati 1.345 novozaposlenih, te još 700 ljudi na upražnjena radna mjesta.

 

Među potrebnim zanimanjima izdvajaju se: prodavač-trgovac, šivač, zidar, stolar, vozač kamiona, vozač teretnog vozila, bravar, tesar, vozač putničkog automobila, komercijalista, zavarivač-varilac, konobar, krojač, ekonomista i mašinski inženjer.

 

Da se posljedice korone još osjećaju pokazuju i istovremena očekivanja sedam odsto poslodavaca da će u ovoj godini imati višak zaposlenih. Najviše će biti pogođeno pet zanimanja: vozač autobusa, prodavač-trgovac, radnik za jednostavne poslove, administrativni radnik i pomoćni radnik u proizvodnji. 

 

Na evidenciji nezaposlenih u decembru prošle godine bilo je 83.164 građana. 

 

Zanimljivo je i da je sa Biroa prošle godine, radi zaposlenja, svakog mjeseca u prosjeku brisano 2.490 građana. 

 

– Tokom 2020. godine došlo je do oscilacija u broju nezaposlenih, gdje je evidentno smanjenje broja nezaposlenih do marta, a onda se od marta do avgusta bilježi povećanje nezaposlenosti. Od septembra do decembra dolazi ponovo do smanjenja broja nezaposlenih – navodi se u Istraživanju tržišta rada.

 

Prema evidenciji Zavoda, najtraženiji su bili radnici bez zanimanja, profesori razredne nastave, prodavač, diplomirani ekonomista, obućar, medicinska sestra, diplomirani pravnik i konobar.

 

Direktor Privredne komore RS, Pero Ćorić, podsjeća da su sektori ugostiteljstva, hotelijerstva, turističke agencije i prevoz putnika lane pretrpjeli velike posljedice. Kao pozitivan primjer ističe prerađivačku industriju, koja je ostala na nivou od prije pandemije i u kojoj su zabilježene investicije i zapošljavanja. On ocjenjuje i da je trenutno došlo do određene stabilizacije u privredi Srpske i popravljanja rezultata poslovanja.

 

– Time možemo očekivati, u najmanju ruku, zadržavanje broja zaposlenih, mada je već bilo zapošljavanja i u ovoj godini, a ta preduzeća su uglavnom oslonjena na izvoz. Ovo je posljedica stabilizacije industrijske proizvodnje generalno, prije svega u Evropskoj uniji, tako da u zavisnosti od toga kako će se dalje razvijati, a nadamo se da će pandemija polako splasnuti, da će se i tržište za naše privredne subjekte stabilizovati. Onda možemo očekivati da će se pozitivan trend u ovom dijelu godine nastaviti do kraja godine – istakao je Ćorić.

 

Osvrnuo se ipak i na jedan od objektivno mogućih rizika, a to je da domaća privreda ostane bez kvalitetne radne snage ako se otvore granice.

 

– Pandemija je na neki način zaustavila odlazak radnika, i to još traje, ali ako se u doglednom periodu relaksiraju mjere, postoji opasnost da nas napusti dosta ljudi – upozorava Ćorić. 

 

Istraživanje tržišta rada u Federaciji BiH pokazuje da je lane prosečno bilo zaposleno 520.162 radnika, što je u odnosu na godinu ranije manje za dva osto.

 

Zavod za zapošljavanje FBiH anketirao je 1.232 poslodavca i njih skoro 52 odsto procijenilo je da će u ovoj godini imati potrebe za novim radnicima. Ocjenjujući finansijske efekate poslovanja u 2020. godini, većina je imala pad, dok je rast zabilježen kod 24 odsto, ali i to je daleko manje nego godinu ranije.

 

Kao odgovor na krizu uzrokovanu pandemijom poslodavci su naveli da su u najvećoj mjeri skraćivali radno vrijeme, a potom i uvodili rad u smjenama. Čak 12 odsto je imalo privremeni prekid poslovanja.

 

Takođe, navodi se da je za skoro 2.000 više prekinutih radnih odnosa u odnosu na zapošljavanje radnika, što je nezabilježeno u dosadašnjem višegodišnjem istraživanju ovakvog tipa i ukazuje na razmjer problema u privredi i na tržištu rada uzrokovanih pandemijom. Deset odsto poslodavaca je izjavilo da imaju saznanje kako su radnici kojima je lane raskinut ugovor o radu napustilli BiH.