Podnosi sušu, ima dobru cijenu: Zašto sve više Semberaca proizvodi suncokret i da li se isplati?
Sve više ratara u Semberiji opredjeljuje se za proizvodnju suncokreta. Ova uljarica dobro podnosi sušu i ima najstabilnije prinose i u ovim tropskim klimatskim uslovima. Poljoprivrednici zadovoljni kvalitetom roda, ali i ugovorenom cijenom ove kulture.
Lazar Urošević iz Male Obarske kod Bijeljine završio je žetvu suncokreta na 15 hektara. Prinosima od 2.8 tona po hektaru je zadovoljan.
- Zbog suše, prinosi su manji za nekih desetak odsto od očekivanih. U odnosu na kukuruz i soju, gdje je šteta od 50 do 70 odsto, to je odlično. Najvažnije je da imamo zagarantovanu cijenu od 80 pfeninga po kilogramu. Imamo i podsticaj Vlade RS od 400 KM po hektaru. Kad sam sabrao uloženo i dobijeno, proizvodnja je isplativija u odnosu na ratarske kulture – kaže Urošević za portal InfoBijeljina.
Inženjer poljoprivrede Gordana Gajić kaže da proizvodnja suncokreta ima niz prednosti, počev od tolerantnosti na sušu koja ne utiče na prinos, preko ugovorene cijene do plodoreda.
Ona dodaje da mnogo poljoprivrednika sije kukuruz u monokulturi, što pogoduje korovima kao što je sirak, te je suncokret idealan predusjev.
Na oranicama Poljoprivrednog dobra “Semberija” sjemenskim suncokretom je zasijano oko 40 hektara. Žetvu će započeti za par dana. Agronom Nikola Krstović procjenjuje da će zbog višemjesečne suše prinos suncokreta biti manji za oko 30 odsto.
Proizvodnju su ugovorili za Institut Novi Sad.
Prema podacima Odjeljenja za poljoprivredu grada Bijeljina merkantilni suncokret je ovog proljeća u Semberiji zasijan na 54 hektara, od čega je proizvodnja na 20 hektara ugovorena za fabriku stočne hrane. Površine pod ovom uljaricom se povećavaju iz godine u godinu.