Istraživanja su pokazala da postoje dvije teorije o tome šta izaziva kovrdžavost kose, piše "Lajvsajens".

U studiji objavljenoj u Žurnalu eksperimentalne biologije, iznesena je teorija da je kovrdžavost izazvana različitim brojem ćelija na spoljnoj i unutrašnjoj strani dlake, odnosno kovrdže.

Prema toj teoriji, na spoljnoj strani kovrdže ćelije se brže razmnožavaju i više ih ima, a na unutrašnjoj manje, pa se zato folikul dlake zakrivljuje, što stvara kovrdžu.

Prema drugoj teoriji, postoji razlika u dužini ćelija na spoljnoj i unutrašnjoj strani folikula, koja se zbog toga takođe zakrivljuje.

Prema nalazima naučnika, kovrdžavost ima ulogu u boljem zagrijavanju sisara, a kombinacija kovrdžave i prave dlake najbolja je zaštita od hladnoće.

"Prava dlaka štrči kako bi napravila prostor u blizini kože, dok ga kovrdžava popunjava i zadržava vazduh kako bi sačuvala toplotu", kazao je Dvejn Harland, naučnik sa Novog Zelanda koji je vodio studiju.

Prema njegovim riječima, takva uloga kovrdžavosti dokazana je kod sisara kao što su merino ovce, međutim, istraživanje nije razmatralo da li isto važi i za ljude.

"Ne može se sa sigurnošću tvrditi da se kovrdžavost kod ljudi razvila zbog zagrijavanja. Naša sposobnost da svoje nedostatke nadomjestimo tehnologijom je posebno uticajna, pa s obzirom na to da nosimo kape protiv hladnoće, teško je zaključiti da li se kosa kod ljudi kovrdža kako bi nam i ona pružila zaštitu protiv niskih temperatura", rekao je Harland.

Međutim, kako dodaje Harland, i naša kosa s evolucijom razvijala na sličan način kao i kod drugih sisara kroz istoriju.

"Dlaka kod sisara je praiskonska, vjerovatno se razvila prije pojave dinosaurusa", navodi on.

Njegove tvrdnje potvrđuju i druge studije, kojima je dokazano da je daleki predak sisara, poznat kao terapsida, imao krzno.