Na posudama iz doba neolita vidljivi su i ukrasi u obliku grožđa, kao i muškarac koji pleše. Posude s ostacima mješavine sastojaka vina pronađene su na dvjema lokacijama oko 50 kilometara južno od Tbilsija.

Prethodno je najraniji dokaz pravljenja vina pronađen na grnčariji koja datira iz razdoblja između 5400. i 5000. godine, a otkrivena je u planinskom području Zagrosa na sjeverozapadu Irana.

"Vino je bilo središnji dio civilizacije Zapada i imalo je značajnu ulogu u društvu u prošlosti, kao što je ima i danas", kazao je jedan od autora studije, Stefan Batiuk, profesor na Univerzitetu Toronto Stephen Batiuk. 

"Vjerujemo da je ovo najstariji primjer domestikacije divlje vinove loze na evroazijskom prostoru, isključivo zbog proizvodnje vina", kazao je Batiuk.

"Kao lijek, društveni lubrikant, supstanca koja mjenja um i vrlo skupocena roba, vino je oduvijek bilo u središtu vjerskih obreda, farmakopeje, kuhinje, ekonomije i društva na drevnom Bliskom istoku", rekao je Batiuk.

Glinene posude pronađene su u selima iz neolitskog razdoblja Gadachrili Gori i Shulaveris Gori. Bile su visoke oko 80 cm i široke 40 cm. 

Direktor Nacionalnog muzeja u Gruziji, Dejvid Lordkipanidž, koji je učestvovao u istraživanju, kazao je da su velike posude od gline, poznatije kao "kvevri", vrlo slične onima koje se i danas koriste u proizvodnji vina u Gruziji. 

Naučnici su obavili potrebnu biohemijsku analizu i u njima otkrili vinsku kiselinu, što upućuje na to da je vino proizvedeno vrenjem karakterističnim za evroazijsko grožđe, a pronašli su i ostatke triju organskih kiselina: jabučne, sukcinske i limunske. 

Rezulati istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).