FOTO: InfoBijeljina.com

Semberija je veoma bogata podzemnim vodama. Na njenoj teritoriji nalazi se više stotina arteških bunara koji služe kao izvor vode za piće, ali i za sanitarne potrebe, u poljoprivredi i proizvodnji hrane.

Jedan od njih izgradio je 1981. godine Perica Spasojević u Donjem Dragaljevcu. Od tada, ovu vodu koja neprekidno teče, koristi njegovo domaćinstvo, ali i komšije. 

- Kopao sam do 156 metara dubine. Protok vode sam redukovao i riješio problem odvoda. Prvo sam izgradio toranj, kupio cijevi, pumpu za ispiranje. Za to su mi bili potrebni specijalni alati, burgije koje sam napravio u novosadskoj firmi “Jugoalat”, a ispirnu glavu sam kupio u “Geoistrazi” u Zemunu. Doveo sam tu vodu do česme u dvorištu i evo, 40 godina i više, ona neprekidno teče. Nije bilo jeftino, ali vrijedilo je. Danas u Dragaljevcu ima još nekoliko arteških bunara, dubine od 100 do 150 metara, ali mislim da jedini u Semberiji imam urbanističku i građevinsku dozvolu za ovaj projekat – kaže Spasojević za portal InfoBijeljina.


Da bi sačuvali obnovljive izvore kvalitetne vode za naše buduće generacije, potrebno je, kaže, da uložimo više napora u očuvanje životne sredine, smanjenje zagađenja i racionalno korištenje vode. Analize koje je radio u ovlaštenim laboratorijama pokazale su da je ova voda potpuno hemijski i bakteriološki ispravna.

- Sumpor, magnezijum, željezo, sve je u granicama dozvoljenog. A s obzirom da se u ovom, poljoprivrednom kraju, mnogo koriste hemijska zaštitna sredstva i đubriva, želja mi je bila da moja porodica pije zdravu i čistu vodu. Koristim je i za navodnjavanje plastenika, “kap po kap”, a ovu vodu za piće nosi pola mog sela – kaže Spasojević.  

Prije nego što se odlučio za iskopavanje ovog bunara, Spasojević se konsultovao sa stručnjacima iz ove oblasti iz Beograda i Novog Sada.



- Dobio sam od njih presjek zemljišta i rezultate hidrogeoloških istraživanja. Prema tim podacima, u Kojčinovcu, selu u kojem živi moja sestra, zemljište je velikog propusnog sloja sa stijenama, te voda koju bismo našli nema pritisak i ne može da izbije na površinu. Tamo nikada nismo uspjeli da riješimo taj problem i izgradimo bunar. Ima još dosta sela u Semberiji koja, nažalost, ne mogu da koriste ovo prioprdno bogatstvo - kaže Spasojević. 

Prema ocjeni stručnjaka, podzemne vode će u budućnosti imati ključnu ulogu u opstanku čovječanstva zbog stalnog rasta populacije, kao i u prilagođavanju čovječanstva klimatskim promjenama. A jedan od pionira u ovoj oblasti u Semberiji je i Perica Spasojević koji se svojim bunarom ponosi više od četiri decenije.
 
Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 1 )