Kako je univerzitetski profesor, koji je pune dvije decenije radio na instrumentalnom otkrivanju laži (detektor laži), osnivač međunarodno priznate beogradske poligrafske škole došao na ideju da prikuplja i bilježi stare riječi na području Semberije?

Možda se dio odgovora može pronaći i u njegovoj misli, koja ima svevremensko značenje: „ U riječima je dostignuta sva mudrost svijeta“.

Većina od oko 3.000 starih riječi i izraza, kaže profesor Krstić, još živi u usmenim predanjima, legendama i narodnom pripovijedanju, na pragovima starih kuća, na staništima i selištima, na obalama zavičajnih rijeka i na plodnim semberskim poljima.

-Rano sam se otisnuo u svijet, trbuhom za kruhom. Objavio sam šezdesetak radova u domaćim i stranim časopisima, šest monografija, od kojih dva rječnika i 12 udžbenika. U tri države studenti još uvijek uče iz njegovih udžbenika. Napisao je „Rječnik kriminalističkih poligrafista“, jedinstven u svijetu, koji se nalazi na Svjetskoj listi unikatnih izdanja. Imao je sreću, kako kaže, da prvi u Srbiji radi na detektoru laži. Najstariji je poligrafski ispitivač u Evropi.  NJegova najprodavanija knjiga je „Zanimljiva kriminalistika“ u kojoj je opisano 460 najinteresantnijih slučajeva širom svijeta na kojima je radio kao poligrafista. Proputovao je cijeli svijet i, kako kaže, da mu je otac bio grof od Semberije, ne bi mogao isfinansirati sva ta njegova putovanja. Izračunao je da je imao više od 2.400 noćenja u hotelima širom svijeta. Nosilac je tri međunarodna odlikovanja. Najdraže mu je odlikovanje „Zlatnik sa likom doktora Arčibalda Rudolfa Rajsa“. Drugo odlikovanje dobio je od Sadama Huseina, sa njegovim likom i potpisom, čijeg je sina lično obučavao na Institutu bezbjednosti bivše Jugoslavije. Sa Gadafijem je pod šatorom razgovarao punih šest sati.

Dobitnik je i Ordena zasluga za narod Italije drugog reda. Kaže da je uvijek bio ljepše i bolje dočekivan u drugim zemljama, nego kod svoje kuće.

Kao stalni član Evropske komisije za prognozu i praćenje kriminaliteta radio sam kao ekspert – koordinator na izradi svenacionalnog evropskog projekta „ prognoza razvoja kriminala i njegova prevencija u regionu Evrope“. Ipak, uz sve to godinama su me naprosto progonile stare riječi koje tinjaju u svima nama i opominju uvijek i iznova. Bjekstvo od tradicije, a prije svega od maternjeg jezika, vodi ka poništenju, brisanju identiteta“, kaže profesor Krstić.

Profesor Krstić kaže da je stare semberske riječi pokušavao pronaći u sarajevskim i beogradskim bibliotekama, ali, uzalud.

-Dugo sam se mučio i prikupljao stare riječi. Slušao sam pažljivo stare ljude, pastire i univerzitetske profesore. Slušao i bilježio. Semberija i Majevica su blagorodno područje, kako u privrednom, tako i u kulturnom pogledu. Svi mi koji smo smo otišli sa rodnih ognjišta liježemo i ustajemo sa mislima na rodnu avliju, okućnicu, na zavičaj. Uvijek je teže onima koji odlaze, u odnosu na one koji negdje ostaju. To je nevolja koju je teško razumjeti“, kaže profesor Krstić.                  

Kome je još stalo do starih riječi?

Profesor Krstić je pripremio i drugo, dopunjeno izdanje „Starosemberskog rječnika“. Ova zanimljiva knjiga već nekoliko godina čeka izdavača.  Kaže da je sistem vrijednosti u našem društvu odavno urušen, te da se malo pažnje poklanja kulturi. Kome je još uopšte stalo do starih riječi i izraza, do naše prošlosti i duhovnosti.