Nacrt zakona o vinu neće dijeliti vinare na male i velike vinarije, niti ima za cilj da ugasi ijednu od vinarija RS, zaključeno je nakon javne rasprave o ovom nacrtu organizovane u Trebinju, koje je i sjedište vinarstva RS.
Vinari su se, zajedno s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS dogovorili da će sve ranije nedoumice, poput angažovanja stručnjaka odgovornih u procesu proizvodnje, biti riješene kroz podzakonske akte, a da vinari dogovore način zaštite proizvoda s oznakom geografskog porijekla.
Zoran Kovačević, pomoćnik ministra za poljoprivredu, prehrambenu industriju i ruralni razvoj RS, nakon sastanka s vinarima objasnio je da će se prije donošenja podzakonskih akata sagledati nekoliko mogućnosti kod angažovanja stručnjaka, po osnovu ugovora o djelu ili eventualno njihovo angažovanje na osnovu nepunog radnog vremena, a u pojedinim se vinarijama otvara i mogućnost punog radnog vremena.
"Udruženje vinara istočne Hercegovine Vinos će još jednom razmotriti mogućnost da usaglase odrednicu kako i na koji način se može uvoziti grožđe i pod kojim uslovima, gdje se otvara mogućnost da se eventualno u deklaraciji navede porijeklo sirovine, o čemu do konačnog formiranja zakona očekujemo njihov pismeni stav", rekao je nakon sastanka s trebinjskim vinarima Kovačević.
On objašnjava da se vinarima otvara i mogućnost rješenja sličnog onog u Federaciji BiH, gdje postoji odrednica da je moguć uvoz grožđa, ali pod tačno definisanim uslovima, gdje se svakako preferira autohtonost, ali se ne ide ni na štetu onih koji nemaju svoje dovoljne količine.
Lider hercegovačkog vinarstva Zoran Vukoje zauzeo je stav da je zakon koji postoji stroži od ovoga koji je u nacrtu i da nema ništa protiv odrednica da svaka vinarija mora imati i adekvatan prostor, adekvatne posude i stručnjake.
"Nigdje u Evropi, ali i u svijetu, nema prometovanja grožđa iz regije u regiju, a ne iz države u državu, i nigdje se ne pominju kilogrami, već litri ili hektolitri, dakle, postoji samo prometovanje vina", tvrdi Vukoje, koji zauzima stav da se na geografskom porijeklu mora raditi, a da angažovanje stručnog lica može da se prebaci u pravilnike.
Jedno od kompromisnih rješenja ponudio je član Upravnog odbora Privredne komore RS iz Trebinja Rade Anđelić, koji kaže da i kod zaštite geografskog porijekla postoji način prevazilaženja problema, a to je uzimanje u zakup zemljišta od strane malih vinarija, a šanse za zakup vinogradarskog zemljišta vidi u imovini bivšeg "Agrokopa".
Ranko Petijević je, u ime malih vinarija, pozdravio sva kompromisna rješenja koja se nude, a naročito ponuđene mogućnosti angažmana stručnog lica u vinarijama.