Osman Mujkić, predsjednik Osnovnog suda u Bijeljini izjavio je da je ovo aktivnost koja se, na inicijativu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, organizuje dva puta godišnje.

„Organizovanje „Sedmice sudske nagodbe“ ima za cilj da građanima ukaže na prednosti sudskog poravnanja kao jednostavnog, ekonomičnog, brzog i, prije svega, sporazumnog rješavanja sudskih sporova. Stranke pred sudom postižu sporazum slobodnim izrazom volja o predmetu spora i o troškovima postupka. Realizaciju tog sporazuma garantuje sud na način da stavlja klauzulu pravosnažnosti i izvršnosti na to poravnanje. Višestruki su benefiti ovakvog načina alternativnog rješavanja sporova“, kaže Mujkić.

On dodaje da stranke mogu da uspostave dobre međuljudske odnose, što je naročito, kako kaže, značajno ukoliko je riječ o srodnicima u sudskom postupku.

„Stranke su oslobođene neizvjesnosti oko ishoda sudskog postupka, takozvane sekiracije, kako će to sve da se završi. Postoje i određeni sporovi koji su po svojoj prirodi za stranke najpovoljniji da se riješe određenim sporazumom, kao što je civilna dioba, kada se vrši dioba nekretnine njenom prodajom. Uvijek je povoljnije za stranke da jedna od njih otkupi tu nekretninu po utvrđenoj cijeni od strane vještaka u toku postupka. Na taj način se izbjegava rizik da neko treće lice otkupi tu nekretninu na javnoj licitaciji ili u postupcima komunalnih potraživanja, gdje je za dužnika jako povoljno da dug isplati na rate. Takav sporazum ima snagu izvršne isprave“, kaže Mujkić, ističući da sporazum nastaje na inicijativu suda ili na inicijativu stranaka. Sud će nastojati da stranke zaključe sudsku nagodbu, pazeći na to da ne ugrožava svoju nepristrasnost.

On napominje da je od početka godine do ovog trenutka, a to je početak novembra, pred Osnovnim sudom u Bijeljini zaključeno ukupno 83 sudska poravnanja, a intencija je da do kraja godine bude više od stotinu sudskih poravnanja.

„To bi bilo na nivou višegodišnjeg prosjeka u ovom sudu. U svakom slučaju, nagodba je dobrovoljna. Ukoliko stranke ne uspiju da je zaključe, sud će riješiti taj spor. Ovom prilikom želim da kažem i to da je Osnovni sud u Bijeljini jedan od najboljih sudova u Republici Srpskoj  i BiH. Sudijska norma je trenutno iznad stotinu odsto, dok je procenat riješenosti starijih predmeta iz ranijih godina oko 91 odsto, što je jako dobar rezultat, s obzirom na to da do kraja godine imamo još dva mjeseca. Što se tiče potvrđenosti predmeta od strane Okružnog suda, imamo procenat od 85 odsto potvrđenih predmeta“, navodi predsjednik Osnovnog suda.

On dodaje i da se u ranijem periodu oko 15 odsto predmeta problematizovalo od strane višeg suda, ukidale su se presude ili su se preinačavale.

„Sve u svemu, prosjek trajanja sudskog postupka pred Osnovnim sudom u Bijeljini je oko 135 dana, što je za naše uslove dobar rezultat i radi se o jednom od najažurnijih sudova u BiH i Republici Srpskoj. Stupio sam na mandat od juna ove godine i moram pomenuti projekte u kojima ovaj sud učestvuje u saradnji sa međunarodnim partnerima. Izuzetno je značajan projekat unapređenja krivičnog pravosuđa, tako da se ubrza tok krivičnog postupka. Zakazuje se statusna konferencija i organizuje najmanje dva ročišta za glavni pretres u toku jednog mjeseca. To bi stvorilo izuzetno kraće trajanje krivičnog postupka pred ovim sudom i to je naš konačni cilj. U toku su i aktivnosti na iznalaženju finansijskih sredstava za uvođenje audio snimanja na parničnim i vanparničnim referatima u sudnicama.  Ne bi se kucao zapisnik, tako da bi i to ubrzalo tok glavne rasprave i cjelokupnog postupka“, kaže Mujkić, istakavši da građani Bijeljine, Ugljevika i Lopara treba da znaju i to da će u narednom periodu biti pojačana aktivnost sudskih izvršitelja na naplati duga za rtv taksu.

U narednom periodu ovaj sud će objavljivati veći broj parničnih i krivičnih presuda putem web - sajta ovog suda. I na taj način stvoriće se veća transparentnost rada ovog suda prema javnosti“, istakao je Mujkić.

Mediha Ćosić, predsjednik Izvršnog odjeljenja Osnovnog suda u Bijeljini, pojasnila je da sudska nagodba predstavlja mirni način rješavanja sudskih sporova.

„Na našim prostorima sudska nagodba je jedan od najrasprostranjenijih načina rješavanja građanskopravnih odnosa između suprotstavljenih stranaka. Postupci u kojima se može postići vansudsko poravnanje su parnični i vanparnični. Nastojimo to provesti i u izvršnom postupku gdje stranke u posljednje vrijeme žele na rate da isplate svoja dugovanja prema komunalnim preduzećima ili drugim tražiocima izvršenja. Sudska nagodba je regulisana Zakonom o parničnom postupku i Zakonom o obligacionim odnosima. U suštini, provođenje sudske nagodbe polučilo je velike rezultate i našlo primjenu u velikom broju zapadnih zemalja, ali i u državama okruženja, kao što su Slovenija i Hrvatska“, istakla je Mediha Ćosić.