Jedan od vodećih predstavnika bečke moderne Oskar Kokoschka (1886.-1980.) punih je šest decenija nadživio Klimta i Schielea (obojica umrli 1918.), saborce za novi umjetnički izraz. Trojka Klimt - Kokoschka - Schiele danas je simbol potentnosti austrijske umjetnosti jugendstila i ekspresionizma.

 

Dramatičan stil

 

Rođen u donjoaustrijskom Pöchlarnu na Dunavu, Kokoschka je pohađao bečku Školu za umjetnost od 1904. Prvo je bio pod uticajem jugendstila, posebno Klimta. Nadaren i kao pisac, pročuo se litografskom slikovnicom ‘Sanjareći dječaci‘ (Die Träumenden Knaben). 

 

Učestvuje na Međunarodnoj umjetničkoj izložbi u Beču 1909, a iste godine izvodi mu se i drama ‘Ubica: Nada žena’, za koju radi i šokantan plakat, koji se takođe može vidjeti u Muzeju Leopold u Beču. Nisu svi u Beču dijelili oduševljenje enfant terribleom dramatično-nervoznog, psihologiziranim portretima jasno prepoznatljivog stila: Kokoschkini nanosi boje kao da nisu nastali četkicom, već skalpelom.

 

Almin ljubavnik

 

Strasnu ljubavnu aferu s Mahlerovom udovicom Almom Kokoschka započinje 1912. Nakon prekida veze 1915. javlja se dobrovoljno u rat, u kojem zamalo gine. Poslije rata putuje po Europi i Sjevernoj Africi, a u prvoj polovini 1920-ih profesor je na Likovnoj akademiji u Dresdenu, navodi IZVOR. Početkom 1930-ih duže boravi u Parizu, a 1934. u Pragu upoznaje Oldu Palkovsku, koja će mu biti supruga do kraja života.

 

U Njemačkoj je Kokoschka Hitlerov otvoreni umjetnički ‘neprijatelj broj jedan’. Hitler i Goebbels njegova djela smatraju ‘degenerisanom umjetnošću’. Na upravo tako nazvanoj, zlehudoj izložbi u Münchenu 1937, potom i u više drugih gradova Trećeg Rajha, bilo je, među ostalim, sedam Kokoschkinih slika.

 

Sujetni umjetnik

 

Iz Čehoslovačke Kokoschka i Olda 1938. bježe u London. Poslije Drugoga svjetskog rata nastanjuju se u Švajcarskoj. Kokoschka putuje i izlaže po svijetu, nastavlja slikati portrete državnika i druge poznate ljude, crta i slika pejzaže i vedute, izrađuje pozorišne scene, ilustrira knjige... 

 

U rodnoj Austriji 1953. otvara svoju Međunarodnu ljetnu akademiju, koja ima veliki odjek. Pritom mu djela imaju različitu recepciju: u Austriji ga cijene prije svega zbog ranih ekspresionističkih radova, u Njemačkoj zbog onih iz njemačkog razdoblja, a u SAD-u zbog slika i crteža nastalih na njegovim mnogobrojnim putovanjima. Kokoschka je bio odličan u trženju vlastite umjetnosti - i sujetan. U starosti je bio ljubomoran zbog skokovitog rasta zanimanja za Schieleova djela, započetog 1960-ih. Govorio je da je Schiele bio pornograf i neoriginalan. To Kokoschki zaista nije trebalo. Umro je 1980. u Švajcarskoj.