Komponente koje se često zanemaruju prilikom otvaranja pitanja terorizma i nasilnog ekstremizma u BiH jesu priroda uzroka i prostor za njegovo razvijanje, odnosno socijalni i društveni karakter problema, ranjivost kategorije, narušeni odnosi u porodici il
Hamza Višća, penzionisani brigadir OS BiH, koji dolazi ispred Centra za sigurnosne studije, upozorio je na važnost postojanja svjesnosti i znanja u BiH o svim segmentima problema.
"Kada bi postojalo ministarstvo koje bi se bavilo samo zapošljavanjem ljudi, imali bismo manje prostora za ekstremizam i terorizam, jer je i nezaposlenost prostor za terorizam. Javnosti je nepoznanica da svaka politička kriza u BiH smanjuje vrijednost indeksa na berzi, pa treba da budemo svjesni i da kapital ide samo tamo gdje je sigurno", naglasio je on.
Ne postoji dovoljno spoznaje o tome o koliko ozbiljnom i kompleksnom problemu se radi, napomenuo je Vlado Azinović, ispred Atlantske inicijative, napominjući da problem registrujemo tek kada se dogodi i da mu se pristupa površno, manipulativno, odnosno senzacionalistički i dnevnopolitički.
"Ne pratimo razvojni proces u porodici, školi... Posljedice površnog načina gledanja na problem teško je predvidjeti, ali nije dobro nastavimo li tako voajerski postupati, očekujući jedino od policije i pravosuđa reakciju", napomenuo je Azinović, prezentujući istraživanje na temu nasilnog ekstremizma, radikalizacije i regrutacije za odlazak državljana BiH na ratišta u Siriju i Irak.
Pripadnici MUP-a RS i Ministarstva sigurnosti prezentovali su svoj pristup u radu, ističući da u dosadašnjim aktivnostima njihova koordinacija nije izostala. Zapažanja su im i da bi uz jači angažman svih segmenata društva, odnosno institucija, nevladinog sektora, civilnog društva i medija, prevencija mogla ublažiti posljedice.