Bijeljina
17.08.2022.
09:48
Organska proizvodnja sve zastupljenija u Srpskoj: Bijeljinsko preduzeće sa sertifikatom za proizvodnju i preradu bezbjedno zdrave hrane
Izvor: infobijeljina.com
5
Podijeli
U RS se pod organskom proizvodnjom nalazi oko 1.300 hektara oranica, a u ovom sistemu proizvodnje je 70-tak proizvođača.
Iako je organska proizvodnja, određena kao jedan je od strateških pravaca razvoja Semberije, situacija u praksi je potpuno drugačija.
Organskom proizvodnjom povrća i voća od 2017. bavi se Socijalno preduzeće „Agroplan“ iz Bijeljine.
Sertifikat imaju od 30. jula 2019. godine a ovlaštena sertifikaciona kuća redovno sprovodi kontrolu uslova proizvodnje i same proizvode.
Godišnje na oko 3.000 kvadrata pod plastenicima i 4.000 kvadrata na otvorenom proizvedu oko 20 tona raznog povrća i voća.
Direktor preduzeća Dragan Joković kaže, za portal InfoBijeljina, da se od prošle godine bave i proizvodnjom organskog soka od paradajiza i ajvara.
- Moraju se strogo poštovati savjeti struke U odnosu na konvencionalnu, orgranska proizvodnja je zahtijevna jer se koristi vrlo mali broj zaštitnih sredstava. Stoga su i prinosi manji ali boljeg kvaliteta. Problema sa plasmanom nemamo i vjerujemo da ćemo obim proizvodnje povećavati - kaže Joković.
Naročito je ponosan što je ovo socijalno preduzeće koje zapošljava Romkinje i na taj način im pruža mogućnost socijalizacije i inkluzije u društvo.
Ministarstvo poljoprivrede RS za razne vidove podrške organskim proizvođačima prošle godine isplatilo je oko pola miliona maraka.
Sredstva na tom nivou obezbjeđena i za ovu godinu, napominje Dragana Zec iz resornog ministarstva.
- Podsticaj po jedinici površine, zavisno od biljne vrste je 500 i 600 KM po hektaru, 200 KM za sto kvadrata zaštićenog prostora, 500 KM po uslovnom grlu, 50 odsto od cijene sertifikata. Ove godine po prvi put mali poljoprivredni proizvođači za kapitalna ulaganja, odnosno ulaganja u mehanizaciju, mogu da dobiju 5.000 maraka – rekla je Zec za portal InfoBijeljina.
Površine pod organskom proizvodnjom u Srpskoj se, zahvaljujući ovim mjerama, iz godine u godinu povećavaju.
Evropskom zelenom agendom predviđeno je do 2030. godine da zemlje EU ali i one koje tek pristupaju imaju pod organskom proizvodnjom 25 odsto ukupnih poljoprivrednih površina.
Prema podacima Privredne komore RS, u prethodnim godinama najveće interesovanje za organske proizvode sa prostora RS i to prvenstveno šumskih plodova, ljekovitog bilja, gljiva kao i povrća, voća i žitarica, pokazale su zemlje Evropske unije, Švajcarska, ali i zemlje drugih kontinenata, kao što je Kanada.