Odgovarajući na upit novinske agencije Srna, iz CIK-a su istakli da cilj uvođenja optičkih skenera i modernih alata nije otežati glasanje, već ubrzati prebrojavanje glasova, eliminisati ljudski faktor kod zloupotreba te osigurati potpunu transparentnost izbornih rezultata.

Kao ključni argument protiv tvrdnji da tehnologija usporava proces, iz izborne komisije su ponudili egzaktne podatke sa Lokalnih izbora 2024. godine, kada je sproveden obimni pilot-projekat.

Šta kažu brojke s terena?

Na 143 biračka mjesta gdje su testirani skeneri, biračima je u prosjeku trebalo svega 40 do 45 sekundi da obave svoju dužnost, čak i pri rukovanju glasačkim listićima najvećih dimenzija. Pored toga, 140 birališta zatvoreno je tačno u predviđeno vrijeme, čime je demantovana teza o stvaranju ogromnih gužvi i zastoja.

Kada je riječ o pouzdanosti same opreme, podaci pokazuju da je od 145 angažovanih skenera besprekorno radilo njih 143, dok su svega dva izbačena iz upotrebe.

Manje tehničke poteškoće sa zamjenom memorijskih kartica zabilježene su na tri uređaja, zbog čega je u međuvremenu naloženo obezbjeđivanje rezervnih komponenti na samim lokacijama.

Elektronski prenos bez naknadnih prepravki

Obrada podataka pokazala je visoku efikasnost – čak 98 posto izbornih rezultata preneseno je elektronskim putem odmah po zatvaranju birališta.

Preostala dva procenta obrađena su ručno expressesno, i to isključivo zbog preopterećenja zaštićene mrežne infrastrukture.

Iz CIK-a posebno podvlače da su podaci preneseni elektronski ostali apsolutno netaknuti i u potpunosti dostupni u realnom vremenu, za razliku od tradicionalnog, ručnog brojanja gdje su u ranijim ciklusima uočavana naknadna odstupanja i korekcije.