Za zdravog čovjeka, preporuka je da se može pojesti do dva jajeta dnevno, a jedno jaje prosječne težine ima oko 70 kalorija, odličan je izvor proteina, sadrži antioksidanse i odličan je izvor selena.

Međutim, ljekari objašnjavaju da je riječ o namirnici koja se sporije vari, odnosno, da je, kako bi se svarilo jedno jaje, potrebno dva do tri sata.

– Posebno oprezni sa konzumacijom kuvanih jaja treba da budu ljudi koji imaju zdravstvene probleme, kao što je kamen u žučnoj kesi. Oni su u većem riziku da dobiju akutni napad žučne kese ili holecistitis koji se manifestuje jakim bolovima u stomaku, lokalizovanim ispod desnog rebarnog luka, praćenim mučninom i povraćanjem, te lošim opštim stanjem – kaže za Srpskainfo specijalista porodične medicine u banjalučkom Domu zdravlja Sanja Tešanović.

Prema njenim riječima, osobe koje imaju problema sa krvnim sudovima i srčanim bolestima, takođe treba da pripaze.

– Naime, jaja su izvor zasićenih masnih kiselina i puno takvih kiselina podiže loš holesterol, koji je opasan za kardiovaskularne bolesti. Međutim, rezultati brojnih istraživanja pokazuju da su jaja dio zdrave ishrane i da ne povećavaju rizik od srčanih oboljenja kod zdravih ljudi, sve dok se konzumiraju u normalnim količinama – ističe Tešanovićeva.

Međutim, nije rijedak slučaj da građani, zbog neumjerenosti u jelu i piću tokom praznika, moraju da potraže ljekarsku pomoć,  a doktori upozoravaju da konzumiranje većih količina masne, slane i slatke hrane, te alkohola, negativno utiče na kompletan organizam.

Kako saznajemo u domovima zdravlja, za vrijeme praznika i slava broj intervencija bude gotovo udvostručen, a najčešće je riječ o ljudima koji pretjeraju sa pićem, ali i onima koji imaju sklonost ka prejedanju.

Zato ljekari preporučuju da građani i tokom prazničnih dana zadrže, u što većoj mjeri, uobičajene navike u ishrani.
– Preporučuje se uzimanje tri obroka dnevno, izbjegavanje pretjeranih količina hrane u jednom obroku, umjerena konzumacija alkohola. Pacijenti koji boluju od hipertenzije treba posebnu pažnju da obrate na količinu soli u hrani, odnosno treba da izbjegavaju jako slane namirnice – naglašava načelnica Službe porodične medicine u Domu zdravlja Banjaluka Kosana Stanetić

Prema njenim riječima, nakon konzumiranja većih količina masne i slatke hrane, preporučuje se uzimanje većih količina tečnosti, najbolje obične vode ili limunade, jer limun pospješuje metabolizam.

A kao posljedica neumjerenosti u jelu i piću mogu se pojaviti gastrointestinalni problemi sa simptomima kao što su osjećaj nadutosti, loša probava, žgaravica, mučnina, loše varenje i slično. Nakon unosa pretjeranih količina hrane i alkohola, svaka osoba može imati opšte simptome u vidu osjećaja umora, pospanosti, lošije fizičke kondicije, a mogu se javiti glavobolje i lošije raspoloženje.

Po prestanku posta ne jesti puno masne hrane
Kod ljudi koji poste, prelazak sa posne na mrsnu ishranu treba da bude postepen, inače takođe mogu da se jave razne zdravstvene tegobe. Zato je, po prestanku posta, važno pribjeći uvođenju svih uobičajenih namirnica u ishranu.

Nakon višenedjeljnog posta čest je slučaj pretjeranog unosa mrsne hrane, što nikako ne može biti dobro za organizam, a pogotovo za digestivni sistem. Veoma je važno da se ne jedu odmah velike količine hrane, a pogotovo ne masne. Bitno je znati kako jesti nakon posta, da ne bi došlo do stomačnih problema.

Tokom adaptacije, treba konzumirati hranu koja nije teška za varenje i koja je bogata hranjivim materijama. Postepeno se uvode i složenija jela. Preporučuje se u početku  mladi sir, zatim jogurt, kiselo mlijeko i kefir. Nakon toga dolaze drugi mliječni proizvodi, a potom meso.

Posna hrana je zdrava, a povoljno utiče na kardiovaskularni sistem, pročišćava krvne sudove, smanjuje loš holesterol, lakše se vari.