FOTO: null

Otvaranje vaspitnog centra u Bijeljini podržavaju svi društveni akteri uključeni u rad sa djecom u riziku, navodi se u elaboratu o njegovoj opravdanosti koji će biti razmatran na sjednici Skupštine grada 25. juna.

Zakonom o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku kao vaspitni centar definisano je prihvatilište za djecu i omladinu sa uslugama disciplinskog centra i savjetovališta za djecu i mlade u riziku.

U elaboratu se navodi da je Bijeljina sa 115.000 stanovnika druga po veličini lokalna zajednica među 68 opština i gradova u Republici Srpskoj sa više od 9.000 djece u osnovnim školama, gotovo 4.000 srednjoškolaca ove godine i oko 5.000 studenata.

Rasprstranjenost maloljetničkog prestupništva pokazuju podaci o 351 vaspitno-disciplinskoj mjeri koje su tokom prošle godine izrečene učenicima osnovnih škola, asocijalno ponašanje evidentirano je kod 31 djeteta ovog uzrasta, a prijavljeno je sedam slučajeva vršnjačkog nasilja.

U ovom periodu osnovno obrazovanje napustilo je 125 učenika, 22 sa seoskog područja i 103 djece iz gradskih škola, a najveći procenat ove djece koja napuštaju školu, kako je navedeno u elaboratu, skita po gradu, vrši krivična djela usljed neadekvatnog korištenja slobodnog vremena, odaje se porocima, te ima problem u odnosima sa porodicom i širom socijalnom sredinom.

U srednjim školama u Bijeljini maloljetnicima je izrečeno 2.175 mjera, što praktično znači da je svakom trećem učeniku izrečena neka mjera, registrovano je 17 slučajeva delikventnog ponašanja i prijavljeno 28 slučajeva vršnjačkog nasilja.

Broj izrečenih vaspitno-disciplinskih mjera upućuje na zaključak da je u Bijeljini veliki broj maloljetnika sa asocijalnim ponašanjem i da dobar dio njih predstavlja potencijalne izvršioce krivičnih djela.

Broj maloljetnika sa delinkventnim ponašanjem je oko 20 učenika godišnje, i to su učenici koji su dolazili u sukob sa zakonom.

Broj slučajeva vršnjačkog nasilja u srednjim školama je oko 40 godišnje, a taj broj je sigurno i veći jer se fenomenologija i transparetnost vršačkog nasilja lako maskiraju i ne uočavaju na vrijeme i maloljetnici ne prijavljuju nasilje koje trpe od vršnjaka, a koje nije vidljivo stručnom kadru škole.

Prema podacima Centra javne bezbjednosti Bijeljina, u porastu je broj djece mlađe od 14 godina, koja su krivično neodgovorna, a izvršioci su težih krivičnih djela.

Ovakve djece je 2010. godine bilo troje, a prošle godine devet.

U Centru za socijalni rad Bijeljine ističu da se maloljetnim počiniocima krivičnih djela najčešće izriču vaspitne mjere pojačanog nadzora, a počiniocima prekršaja mjera ukora.

Praksa je pokazala da mjere pojačanog nadzora često ne daju očekivane rezultate u resocijalizaciji, ali se njihovom izricanju pribjegava kao jedinom mogućem rješenju za maloljetne počinioce krivičnih djela.

Centar za socijalni rad ukazuje na sve veći broj djece sa asocijalnim ponašanjem, sa nasilnim obrascima ponašanja, sa niskim pragom tolerancije na frustraciju, djece koja ne poštuju autoritet, agresivno se ponašaju prema vršnjacima, sa problemima u školskoj adaptaciji, sa onima koji skitaju ili prose.

Ovi problemi, smatraju socijalni radnici, često maskiraju porodične probleme sa kojima ova djeca odrastaju, kao što su poremećeni porodični odnosi, neadekvatna roditeljska briga, sociopatološke pojave u porodici i loš socioekonomski status porodice.

Recidivisti, ili oni koji ponavljaju krivična djela, čine nešto više od 20 odsto maloljetnih počinilaca krivičnih djela i oni predstavljaju kategoriju na koju vaspitne mjere koje se trenutno izriču nemaju efekta.

Praksa pokazuje da se sa djecom i maloljetnicima počinje raditi tek kada počine neko krivično djelo, a da su do tada oni neprimijećeni u socijalnoj sredini u kojoj odrastaju.

Problemi koji se pojavljuju u školskoj sredini, ili ispadi u ponašanju u užoj socijalnoj grupi, rijetko se prijavljuju, ili se na njih gleda kao na prolazne faze.

Iz Centra za socijalni rad ukazuju da su preventivne aktivnosti ključ uspjeha u radu sa djecom i maloljetnicima, tako da je pravovremeno prepoznavanje i korištenje svih raspoloživih resursa najbitnije u resocijalizaciji.

Savjetodavni rad sa djecom u riziku i njihovim porodicama jedno je od osnovnih prava zagarantovanih Zakonom o socijalnoj zaštiti Republike Srpske, podsjećaju iz Centra.

U Bijeljini ne postoji savjetovalište za djecu u riziku i organizovanje ovog vida podrške pomoglo bi Centru za socijalni rad, ali i drugim institucijama da ovom problemu pristupe sistematično, poštujući principe savjetodavnog rada i uvažavajući ličnost svakog maloljetnika.

U elaboratu o opravdanosti otvaranja dnevnog centra za djecu u riziku precizira se da bi ova ustanova pružila mogućnost sprovođenja vaspitnih mjera, vaspitnih preporuka, mjera pojačanih nadzora koje je izrekao sud, mjera pojačanog nadzora organa starateljstva prema krivično neodgovornim maloljetnicima do 14 godina starosti, individualnih i grupnih tretmana i radionica.

Boravak u dnevnom centru pružio bi mogućnost stručnim radnicima da bolje upoznaju maloljetnika i njegove osobine, kako bi lakše napravili plan rada i plan sprovođenja mjere, ostvario bi se bolji kontakt sa porodicom maloljetnika koja bi imala podršku u rješavanju problema u postupanju sa maloljetnikom.

Dnevni centar za djecu u riziku bio bi ustanova u kojoj bi se sprovodile vaspitne mjere upućivanja na određeni broj sati tokom dana najmanje 14 dana i najduže 30 dana.

Ovaj centar bio bi organizaciona jedinica Centra za socijalni rad Bijeljine, a njegov rad finansirao bi se iz gradskog budžeta.

Pratite InfoBijeljina.com putem Android i IOS aplikacije, te društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )