Predstavnik za BiH u projektu "Dunav soja" Radomir Prodanović rekao je novinarima da EU ima strategiju ubrzanog povećanja površina pod genetski nemodifikovanom sojom, a Republika Srpska i Federacija BiH su, uz još 15 podunavskih zemalja, prepoznate kao područje pogodno za to. 

"EU želi da prekine zavisnost od uvoza soje i da otkloni svaku mogućnost loših posljedica po zdravlje ljudi i životne sredine, što je i cilj ovog projekta - promocija soje koja nije GMO i povećanje površina za njenu proizvodnju", istakao je Prodanović. 

On je naveo da postoje opravdani strahovi da upotreba GMO u ishrani ljudi i domaćih životinja kroz lanac ishrane predstavlja objektivnu opasnost za ljudsko zdravlje i za životnu sredinu. 

"Mi moramo stvoriti alternativu i omogućiti potrošačima izbor da li hoće ili neće da jedu GMO, jer taj izbor je osnovno pravo građanina", istakao je Prodanović. 

Prema njegovim riječima, uvoz GMO soje manje je opasan od njenog uzgoja, jer sojina sačma kao produkt nema mogućnost reprodukcije, a za uzgoj se koristi zrno soje kao živi organizam koji ima mogućnost reprodukcije i ne zna se kako će uticati na životnu okolinu. 

"BiH ima mogućnost da proizvede dovoljno soje za svoje potrebe i da ne izdvaja 80 miliona godišnje za njen uvoz", zaključio je Prodanović. 

U ime NJemačke organizacije za tehničku saradnju - GIZ koja podržava projekat "Dunav soja" Nebojša Šekuljica rekao je novinarima da je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, kao i federalno resorno ministarstvo, uz još 15 zemalja dunavske regije potpisalo Dunavsku deklaraciju kojom izražavaju opredijeljenost za povećanje proizvodnje soje, kao najvećeg izvora proteina. 

On je najavio da će uskoro biti završen i projekat za obilježavanje proizvoda bez GMO na domaćem tržištu jer je pravo potrošača da bira šta će kupiti i da je pri kupovini siguran da li je nešto genetski modifikovan organizam. 

"U EU 70 odsto građana želi proizvode bez GMO i Evropa ima brzorastuću svijest da ljudi ne žele da konzumiraju GMO, što je šansa zemalja podunavskog regiona i Republike Srpske za uzgoj takve kulture", rekao je Šekuljica. 

Prema njegovim riječima, nakon decenijske stagnacije u Srpskoj je napravljen pomak i proizvodnja soje je prošle godine povećana za 70 odsto.