"Bilo je zloupotreba bolovanja na način da ljudi budu preko tri mjeseca na bolovanju, a za to vrijeme rade u inostranstvu", istakao je za "Nezavisne" Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.

Prema njegovim riječima, prilikom sastanka u Fondu zdravstvenog osiguranja RS poslodavci su tražili da se, kako kaže, pooštre kontrole opravdanosti bolovanja.

Istakao je da su lažna bolovanja zabrinjavajuća pojava, te da bi odgovornost ljekara koji odobrava bolovanje trebalo da bude veća.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, kazala je da, ako nepravilnosti postoje, sankcionisati treba ljekara koji je propisao bolovanje, a ne radnika.

"Radnik ne propisuje sam sebi bolovanje, već mu bolovanje propisuje ljekar, pa ako se dokaže da je ljekar nekome propisao bolovanje bez osnova, to treba najoštrije kazniti i to na način da taj ljekar ostane bez posla", naglasila je Mišićeva.

Ona smatra da je zdravstveno stanje ljudi u RS iz godine u godinu sve lošije.

U Fondu zdravstvenog osiguranja (FZO) RS kazali su da je u prosjeku 13.700 radnika u RS mjesečno bilo na bolovanju u toku 2017. godine, a što je u prosjeku, prema računici "Nezavisnih", više od 450 radnika dnevno.

"Ako sumnjaju u opravdanost bolovanja svojih radnika, poslodavci se uvijek mogu obratiti Fondu, kako bi Fond izvršio kontrolu. Za 11 mjeseci 2017. godine 62 poslodavca su podnijela zahtjev za provjeru opravdanosti bolovanja, i to za ukupno 112 radnika, a u osam slučajeva su utvrđene nepravilnosti", rekli su u FZO RS za "Nezavisne".

Prema njihovim riječima, nepravilnosti su se odnosile na to da je radnik na bolovanju bio duže nego što to predviđa pravilnik Fonda, te da osiguranici, kako kažu, nisu na vrijeme upućeni na prvostepenu komisiju za ocjenu bolovanja.

Naglašavaju da su u svim slučajevima o činjenicama utvrđenim kontrolama obaviješteni podnosioci zahtjeva, odnosno poslodavci, a prema nadležnim zdravstvenim ustavnovama u kojima je utvrđeno kršenje Pravilnika preduzete su odgovarajuće mjere.

Naveli su da će Fond u ovom segmentu dodatno pojačati kontrole propisivanja i odobravanja bolovanja, naročito kada je riječ o dužim bolovanjima.

Ističu da bolovanja duža od 30 dana idu na teret Fonda, dok, kako kažu, bolovanja do 30 dana idu na teret poslodavaca.

"Na bolovanju do 30 dana nalazilo se u prosjeku mjesečno oko 9.300 radnika, a na bolovanju dužem od 30 dana u prosjeku je mjesečno bilo 4.400 radnika", istakli su u Fondu.

Istakli su da je procenat bolovanja u RS 2,51 %, a to znači, kako pojašnjavaju, da su od 100 radnika tri odsutna sa posla zbog bolovanja.

Naveli su da kada su u pitanju bolovanja duža od 30 dana, Fond poslodavcima refundira 70 odsto neto plate.

Kazali su da su najčešći uzroci bolovanja u 2017. godini povrede i trovanja, koji, kako kažu, učestvuju sa 21 odsto u ukupnoj strukturi bolovanja.

"Bolesti mišićno-koštanog sistema su sa 18 odsto prisutne u strukturi bolovanja, tumori sa 12 odsto, trudnoća, rađanje i babine 11 odsto, a bolesti sistema krvotoka 10 odsto", rekli su u Fondu.

Prema podacima FZO RS, broj radnika na bolovanju se u odnosu na 2013. godinu povećao za više od 31 odsto.

"U toku 2013. godine na bolovanju je mjesečno u prosjeku bilo 9.450 radnika, što je za 4.250 radnika manje nego 2017. godine", ističu u Fondu.

Brojke

9.300 radnika mjesečno na bolovanju do 30 dana

4.400 radnika duže od 30 dana

450 radnika dnevno na bolovanju

62 poslodavca podnijela zahtjev

8 slučajeva s nepravilnostima