Ministarstvo smatra da će navedenom odlukom biti pogođene boračke kategorije, porodice poginulih boraca, ratni vojni invalidi, izbjeglice, raseljena lica i povratnici koji su svoje stambeno pitanje rješavali građenjem objekata bez prethodno pribavljene građevinske dozvole. 

Prema osporenim odredbama Zakona, ove kategorije imale su pravo na umanjenja naknade za legalizaciju i do 80 odsto ili su bile u potpunosti oslobođene plaćanja ove naknade. 

Prilikom donošenja Zakona o uređenju prostora i građenju tražile su se mogućnosti da se za navedene kategorije građana ponude olakšice i stimulativne mjere koje će ih motivisati da podnesu zahtjeve za legalizaciju i konačno riješe status svojih bespravno izgrađenih objekata, nakon čega bi se u potpunosti mogli upisati u zvanične evidencije o nekretninama i u potpunosti raspolagati svojom imovinom, saopšteno je iz resornog ministarstva. 

U Ministarstvu navode da su, predlažući ovakav zakon, uz saglasnost šire javnosti, željeli da stimulišu rješavanje velikog društvenog problema, ali da za podnosioca inicijative, a kasnije i Ustavni sud, očito nije od značaja bila činjenica da su pravo na propisane beneficije imale samo navedene socijalne kategorije građana, kao ni da ta umanjenja predstavljaju subvencije lokalnih zajednica za rješavanje stambenih potreba njihovih porodica. 

Svi ostali bespravni graditelji, koji su objekte gradili u prvim stambenim zonama ili su gradili objekte za tržište, morali su platiti naknadu za legalizaciju u punom iznosu, bez prava na popuste i umanjenja, navode u Ministarstvu. 

Prema mišljenju Ministarstva, osporavanje načina plaćanja obračunate naknade, kao i mogućnosti da se naknada za legalizaciju plati obveznicama Republike, izdatim za materijalnu i nematerijalnu štetu, znači da će naknadu za legalizaciju bespravnih objekata svi investitori, odnosno vlasnici objekata, morati platiti odjednom, bez prava na stimulativne pogodnosti, na isti način kako su to morali platiti legalni graditelji. 

U Ministarstvu navode da ovom odlukom Ustavnog suda nisu osporeni princip i koncept legalizacije, niti procedure koje se provode u zavisnosti od stepena završenosti objekata koji su predmet legalizacije, a koje su uspostavljene Zakonom o uređenju prostora i građenju, već samo finansijske pogodnosti koje su pojedine kategorije bespravnih graditelja mogle ostvariti u postupku legalizacije. 

Ministarstvo ponovo poziva sve bespravne graditelje koji još nisu podnijeli zahtjev za legalizaciju da to učine do 24. maja 2015. godine jer je to, kako navode, jedini način da o legalizaciji svojih objekata sami odlučuju i aktivno učestvuju u postupku. 

Ukoliko propuste rok za podnošenje zahtjeva, status njihovog objekta će ostati trajno neizvjestan, uz mogućnost da nadležni inspektor u svakom trenutku pokrene postupak uklanjanja bespravnog objekta sa terena, ili da komšije iniciraju takav postupak. 

Prema odluci Ustavnog suda Republike Srpske, odredbe članova 161, 162, 163. stav 1, 2, 3 i 5. i člana 164. Zakona o uređenju prostora i građenju nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike zbog stava suda da je na taj način uspostavljen različit režim kod ostvarivanja istog prava prilikom građenja i upotrebe objekata, odnosno da su za određene kategorije lica predviđene znatne pogodnosti prilikom plaćanja naknade za legalizaciju objekata, dok ovakve pogodnosti nisu bile omogućene legalnim graditeljima koji su objekte izgradili i stavili u upotrebu u skladu sa navedenim Zakonom.