Ovo je, tokom radne posjete opštini Krupa na Uni, jasno poručio Mladen Ivanić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, ističući da su institucije BiH reagovale stavom da su protiv toga i da, ako bude potrebno, može biti pokrenut i međunarodni spor.

"Kada smo dobili tu informaciju, Vesni Pusić, ministrici inostranih poslova, stavili smo do znanja da je to potpuno neprihvatljivo, a ona nas je obavijestila da odluka nije donesena i da će i te kako ozbiljno biti razmotrene naše primjedbe", izjavio je Ivanić.

Strah

U međuvremenu, gotovo 100.000 stanovnika šest bh. opština - Novog Grada, Kostajnice, Bosanske Krupe, Cazina, Bužima i Velike Kladuše, strahuje za svoj život i zdravlje, budući da je sporni lokalitet samo tri kilometra udaljen od granice BiH.

Zbog toga je BiH, odnosno resorna ministarstva na državnom i entitetskim nivoima, od Hrvatske zatražila informaciju o aktivnostima koje provodi.

"Zabrinuti smo zbog informacija koje nam dolaze iz ovih opština u slivu rijeke Une, jer njihovi čelnici tvrde kako su primijećene neke aktivnosti na lokalitetu Trgovska gora", kazala je u Sarajevu Srebrenka Golić, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju u RS.

Nakon sastanka s Mirkom Šarovićem, ministrom trgovine i ekonomskih odnosa BiH, i federalnom ministricom okoliša i turizma Snježanom Soldat, te stručnjacima iz ove oblasti, Golićeva je kazala da je u skladu s Evropskom konvencijom o procjeni uticaja na okolinu prekodržavnih granica Republika Hrvatska trebalo da obavijesti BiH o aktivnostima u vezi s izborom Trgovske gore kao lokacije za odlaganje radioaktivnog otpada i aktivno učestvuje u postupku procjene uticaja na okolinu, što nije učinjeno.

Šarović je potvrdio da odgovor od Hrvatske u vezi s tim pitanjem treba ubrzo da stigne, te da će medijima već sutra, ako dobije odgovor, isti poslati.

Sastanak

Izrazio je nadu da će uskoro s Mihaelom Zmajlovićem, hrvatskim ministrom zaštite okoliša i prirode, biti organizovan sastanak o ovoj temi, koji su bh. institucije tražile.

Golićeva je rekla da je Hrvatska imala pet-šest predloženih lokacija, ali da je izabrala ovu, te da je hrvatskim medijima data informacija da je Trgovska gora jedina moguća lokacija za odlaganje ovog otpada.

Potcrtala je da bi odlaganjem nuklearnog i radioaktivnog otpada na pomenutom lokalitetu direktno bilo ugroženo i izvorište pitke vode na području ovih šest opština.

Ona je kazala da je od Državne regulatorne agencije za radijaciju i nuklearnu bezbjednost zatražila da uradi sveobuhvatni monitoring tog područja da bi se utvrdilo da li je dosad vršeno neovlašteno odlaganje tog otpada.

Naglasila je da su BiH i RS angažovale stručnjake koji su utvrdili da zemljište na tom lokalitetu nije pogodno za izgradnju deponije jer se radi o krečnjaku dolomitu sa strmim vodopropusnim nagibima i da je isprepleteno vodotokovima, zbog čega lako može doći do zagađenja životne sredine i vodotoka. Na konstataciju da su hrvatski mediji objavili da je ta lokacija izabrana jer na tom području ne živi mnogo ljudi, Golićeva je potcrtala da to ne može biti parametar za odabir lokacije nego je pojasnila da se za izgradnju deponije mora posmatrati geomorfološka struktura predmetnog tla.

Skladište

"Na ovom lokalitetu, gdje se nalazi neperspektivno vojno skladište oružanih snaga Hrvatske, trebalo bi da bude zbrinuto oko 5.000 tona radioaktivnog otpada i oko 700 tona istrošenog nuklearnog goriva", objasnila je Golićeva, te dodala da u općini Dvor u Hrvatskoj živi malo stanovnika, ali da su to uglavnom povratnici.

Ističe da su Vlada i Sabor Hrvatske u 2014. izradili strategiju, koja precizira načine zbrinjavanja takvog otpada, a prema kojoj bi do 1. avgusta 2015. trebalo da bude izrađen nacionalni program zbrinjavanja. Golićeva je dodala da postoje informacije da 2018. godine treba da počne gradnja deponije.

Podvukla je da BiH na raspolaganju kao sredstva za borbu stoje brojne institucije i konvencije, ali i Međunarodni sud pravde, kao krajnja instanca ukoliko se s Hrvatskom ne nađe zajednički jezik.

I Emir Dizdarević, direktor Regulatorne agencije za radijaciju i nuklearnu sigurnost BiH, potvrdio je da je Hrvatska bila dužna BiH da obavijesti o ovoj lokaciji, ali da to nije učinila, te da će Agencija formirati komisiju koja će otići na ovaj lokalitet da utvrdi o čemu se tu radi.

Beč

BiH će ovaj problem iznijeti i u Beču, na sastanku Agencije za atomsku energiju, koji se održava od od 9. do 22. maja, a kojem će prisustvovati sve zemlje članice koje su potpisale Konvenciju o zbrinjavanju potrošenog nuklearnog otpada.

"Zatražićemo objašnjenje od Hrvatske, ali i od Slovenije, jer naš strah leži u tome što Hrvatska ima obavezu da uzmu 50 procenata otpada nuklearne elektrane Krško, pri njenoj razgradnji, koja je planirana do 2043. godine. O svemu ćemo javnost informirati nakon 22. maja", rekao je Dizdarević i dodao da Hrvatska Agenciji za atomsku energiju do 15. avgusta mora dati podatak gdje namjerava odlagati nuklearni i radioaktivni otpad.

Crnadak traži informacije

Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH, rekao je Srni da je prošle sedmice uputio dopis Vladi Hrvatske, u kojem je zatražio da budu dostavljene sve detaljne informacije o namjeri da se na lokaciji Trgovske gore, na granici s BiH, odlaže radioaktivni otpad.

On je boravio u opštini Novi Grad, te je tom prilikom rekao da je zatražio informaciju o tome da li su ispoštovane sve evropske i svjetske konvencije kada je riječ o prekograničnom uticaju na okolinu.