Centralna izborna komisija (CIK) BiH raspisuje izbore najmanje 150 dana prije održavanja istih, a pravilo je da su izbori prve nedjelje u oktobru, osim ako tog dana nije vjerski praznik jednog od konstitutivnih naroda. U takvoj situaciji, CIK zakazuje izbore za prvu narednu nedjelju. Međutim, do odstupanja od pravila već je došlo 2020. godine kada su lokalni izbori pomjereni čak za 15. novembar, a u CIK-u su odluku pravdali nedostatkom novca jer nije bio usvojen budžet institucija BiH.

 

Ta opcija ponovo je odjeknula u javnosti nakon novog pokušaja političkih lidera iz FBiH da dogovore izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kako bi bile ispoštovane presude domaćih i stranih sudova i tako iz zakona bila izbrisana utvrđena diskriminacija prema građanima koji ne pripadaju nijednom od tri konstitutivna naroda. Stav pojedinaca jeste da nije isključeno da bi, ako bi političari u BiH približili političke stavove, izborni dan bio pomjeren u novembar ili čak u decembar, kao što je bio slučaj kada su nakon 12 godina održani izbori u Mostaru.

 

Predsjednik CIK-a Željko Bakalar u petak nije odgovarao na telefonske pozive, a njegov kolega iz Komisije Suad Arnautović je za federalne medije podvukao da je prva nedjelja u oktobru rezervisana za izbore. Ove godine to je 2. oktobar i tada, kako je rekao, nije nijedan praznik.

 

- Raspisaćemo izbore otprilike 3. ili 4. maja, a oni mogu biti odgođeni u situaciji ako nam uskrate budžet - rekao je Arnautović.

 

Šefica poslaničkog Kluba SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i član Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona Snježana Novaković-Bursać za “Glas” ističe da je tu političku akrobaciju s drugim datumom sadašnji sastav CIK-a BiH već isprobao na posljednjim lokalnim izborima.

 

- Od ovako nelegalnog sastava te izborne komisije moguće je sve očekivati, iako trenutno zakon ne predviđa takvu mogućnost. S obzirom da je takvu najavu objelodanio Bakir Izetbegović, može se sve desiti. Da CIK ponovo politički posluša, iako to nije u skladu sa zakonom, ali svjesni smo da će oni uvijek tražiti opravdanje da bi izvršili političku odluku - smatra Novaković Bursać. 

 

Predstavnici hrvatskog naroda u BiH, okupljeni oko HDZ-a, u posljednje vrijeme, posebno nakon sastanaka o izmjeni Izbornog zakona na kojima nije došlo do dogovora, navode da izbori ne mogu biti validni prema starim pravilima, a lider DF-a Željko Komšić izjavio je u petak da izbori moraju biti u oktobru, te da je za odgađanje izbora onaj ko se boji naroda.

 

Jedan od onih koji je dan ranije pred novu rundu pregovora pomenuo da bi izbori mogli da budu pomjereni jeste lider SDA Bakir Izetbegović, dok je prvi čovjek SBB-a Fahrudin Radončić, komentarišući tu mogućnost, ocijenio da svaka opcija koja će dovesti do rješenja, mjesec ili dva, plus ili minus, za njega prihvatljiva. Predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić ponovio je stavove da, uprkos krizi i nepostojanju dogovora, postoji trenutni zakon zbog čega održavanje izbora ne može doći u pitanje.

 

Prvi čovjek Strateškog odbora “Koalicije pod lupom” i predsjednik Foruma građana Tuzla, Vehid Šehić za “Glas” kaže da je zakon jasan i da se zna kada su izbori. Domaćim liderima je poručio da se uozbilje, pokažu političku volju i odgovornost, te ukazao da ni novac ne može biti izgovor, jer je jasno da se u BiH novac troši za svašta. Novi razgovori o izmjeni Izbornog zakona najavljeni su za ovaj vikend, ali samo unutar bošnjačkog političkog bloka.

 

 

Izborni zakon BiH predviđa samo da je moguće donijeti odluku o odgađanju izbora na određenom biračkom mjestu ili u izbornoj jedinici, a za njom se poseže na osnovu činjenica koje ukazuju da izbore nije moguće sprovesti u skladu s odredbama zakona. Uz to se, između ostalog, odgođeni izbori u pravilu sprovode u roku od sedam dana, a najkasnije 30 od dana određenog za glasanje na redovnim izborima.