U dijelu Izvještaja koji razmatra zašto članice UN treba da se suprotstave kontraproduktivnoj rezoluciji o zločinima u Srebrenici, Srpska upozorava da bi takva rezolucija podrila pomirenje u BiH.

"Kako je predsjednik Milorad Dodik rekao u martu - veliki zločin u Srebrenici je najveća mrlja na Srbima i kukavički čin. Mora se nastaviti sa privođenjem pravdi počinilaca ubistava u Srebrenici. Međutim, rezolucija Generalne skupštine UN koja izdvaja samo patnju jednog naroda u ratu u kom su kroz veliku patnju prošli pripadnici svih naroda, podrila bi pomirenje u BiH i nepravično unizila nevine Srbe. Članice UN treba da odbiju svaku rezoluciju te vrste", istaknuto je u Izvještaju.

Srpska je podsjetila da je davno i jednoglasno osudila zločine koje su Srbi počinili nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine, kao i da je u aprilu predsjednik Milorad Dodik otišao u Srebrenicu, položio vijenac na spomen-obilježje i ponudio da pomogne u finansiranju događaja kojima će ove godine biti obilježeno 20 godina od zločina.

U dijelu Izvještaja koji se odnosi na potrebu zatvaranja Kancelarije visokog predstavnika /OHR/ i odbacivanja njegovog destruktivnog uplitanja u upravljanje BiH, ističe se da i većina u međunarodnoj zajednici priznaje da su prisvojena ovlašćenja OHR-a u pogledu nametanja zakona, smjene izabranih funkcionera i kažnjavanja pojedinaca bez dužnog procesa - nezakonita i podrivaju politički razvoj BiH.

"Često, kada različite stranke u BiH pređu preko nacionalnih i entitetskih granica sa ciljem rješavanja bitnih pitanja - OHR sabotira dogovor prije nego što uopšte bude realizovan", napominje se u dokumentu.

Srpska u tom pogledu ponovo ističe da Savjet bezbjednosti i ostali pripadnici međunarodne zajednice treba da prihvate da je vrijeme da se OHR zatvori i da, sve dok OHR bude postojao, odbace destruktivno uplitanje visokog predstavnika u upravljanje BiH.

U dokumentu se ponovo ukazuje i na potrebu da Savjet bezbjednosti UN, kada je riječ o BiH, treba da prestane sa primjenom Poglavlja sedam Povelje UN, koje se odnosi na djelovanje u slučaju postojanja "prijetnje miru, narušavanja mira ili čina agresije", budući da neopravdana dalja primjena mjera iz tog poglavlja ne prolazi bez negativnih posljedica.

"U ekonomskom smislu, predstavlja prepreku za strane investicije time što se BiH predstavlja kao nestabilna i visoko rizična, što odbija potencijalne investitore. Isto tako, negativno utiče na kreditni rejting BiH, koji utiče na sposobnost zemlje da se zaduži na tržištu", navodi se u Izvještaju.

U dokumentu se upozorava da su u tom smislu oštećeni i ekonomski sektori koji se oslanjaju na turizam, zbog percepiranog rizika po bezbjednost koji se vezuje za BiH, na šta utiče zadržavanje stava Savjeta bezbjednosti da BiH predstavlja prijetnju po međunarodni mir i bezbjednost.

"Stav Savjeta bezbjednosti UN, takođe, negativno utiče na politički napredak. Neki akteri u međunarodnoj zajednici, koji žele da intervenišu u redovne političke poslove u BiH, koriste ga kao opravdanje da to i učine. Isto tako, njim se produbljuje pogrešan utisak da je BiH daleko od toga da je spremna da pređe u naredne faze ka članstvu u EU", navodi se u 13. Izvještaju Republike Srpske upućenom Savjetu bezbjednosti UN.