To su  pokazali rezultati prvih istraživanja ove vrste u BiH, sprovedenih od strane Instituta za javno zdravstvo RS i Instituta za javno zdravstvo FBiH, u oba entiteta i u  Brčko distriktu, na uzorku od 2.220 zdravstvenih radnika 2011. godine, odnosno njih 2.226 u 2015. godini.

U istraživanjima više od dvije trećine ispitanih imalo je jedan ili više odgovora koji ukazuju na diskriminaciju.

"Iako su posljednji rezultati dali pomake, ne mogu reći da sam zadovoljna jer nisu znatni. Jer očekivanja od zdravstvenog sektora i po ovom pitanju su puno veća. Zbog toga je stalna edukacija od neizmjernog značaja", napomenula je za "Nezavisne" Stela Stojisavljević, nacionalna koordinatorka za prevenciju HIV-a i član istraživačkog tima iz RS.

Posebno je bila iznenađena rezultatima iz 2011. godine, jer nije očekivala tako visok stepen diskriminacije i neznanja, posebno ne osude, koje su apsolutno neprihvatljive.

A, čak  99,5 odsto zdravstvenih radnika je u tom istraživanju osudilo osobe koje žive sa HIV-om?!

Njih samo 17,1 odsto znalo je kojim se sve tjelesnim tečnostima može prenijeti HIV infekcija.

Više od polovine ispitanih nikada se nije ni testiralo na HIV, iako je prvi slučaj AIDS-a kod nas zabilježen još davne 1986. godine.

Četiri godine kasnije, tačan odgovor na ova pitanja dalo je između 55,8 i 91 odsto ispitanika.

U ovom je istraživanju ispitano i 66 osoba koje žive sa HIV-om, od čega je njih 11,5 odsto tvrdilo da im zdravstveni radnik nije želio pružiti uslugu!

Njih 10,5 odsto tvrdi da je zdravstveni radnik otkrio njihov HIV pozitivan status drugima.

S druge strane, ako bi čuli ili vidjeli diskriminišuće ponašanje prema pacijentima koji žive sa HIV-om/AIDS-om u zdravstvenim ustanovama, samo četvrtina zdravstvenih radnika u BiH (24,9 odsto) kaže da bi to prijavila pretpostavljenom, a manje od petine njih smatra da HIV status pacijenta ne treba da bude naznačen na kartonima i u istorijama bolesti (19,4%).

Svaki deseti zdravstveni radnik (10,2%) stidio bi se ako bi članu njegove porodice bio dijagnostikovan HIV.

"Neznanje i diskriminacija su veliki problem i otežavajuća okolnost u svakom smislu. Praksa kod nas pokazuje da osobe s HIV-om imaju problem pri odlasku kod stomatologa, kojem bi željeli ukazati na to da imaju HIV, ali strahuju od stigme, reakcije, zbog čega mnogi od njih i zaobiđu ovu zdravstvenu uslugu. Naša svijest nije ni blizu onoga što je potrebno za bolju situaciju, zbog toga podržavam svaku edukaciju", naglasio je za "Nezavisne" Srđan Kukolj, predsjednik Udruženja "Akcija protiv AIDS-a" iz Banjaluke.

2011. godina

-  Više od polovine zdravstvenih radnika u BiH nije se nikada testiralo na HIV

-  26,6 odsto ispitanika osjeća strah dati injekciju osobi koja živi sa HIV-om

- 36,9 odsto ispitanih zdravstvenih radnika tvrdi da bi osjećalo strah ako bi njihovo dijete išlo u školu sa djetetom koje živi sa HIV-om

- 69,3 odsto je izjavilo je da bi pružili zdravstvenu uslugu pacijentu koji živi sa HIV-om bez osjećaja nelagode, odnosno straha

- 83,0 odsto zdravstvenih radnika smatra da žene koje žive sa HIV-om ne treba da ostaju trudne

2015. godina

-  45,2 odsto ispitanih osoba sa HIV-om tvrdi da su zdravstveni radnici nosili rukavice tokom uobičajenog  pregleda (npr. mjerenje pritiska)

- 11,5 odsto navodi da im zdravstveni radnik nije želio pružiti zdravstvenu uslugu

- Lica koja žive sa HIV-om/AIDS-om smatraju da ih najviše stigmatizuju rodbina (16,3%), vjerske vođe (12,2%), a zatim i prijatelji (8,2%)

-  87,5 odsto ih smatra da ne treba isticati HIV na njihovom zdravstvenom kartonu