Semberski kiseli kupus se osim na tržištu BiH, već odavno nalazi i na trpezama u Njemačkoj, Americi i Australiji. Pokrenuta je inicijativa za brendiranje ovog povrća.

Zaštita geografskog porijekla osigurala bi plasman poljoprivrednim proizvođačima, a potrošačima garantovala kvalitet. 

Agronom Nikola Stajić spojio je ljubav i znanje i pretočio ih na površinu od pet hektara u rodnoj Velikoj Obarskoj, gdje je sa roditeljima zaokružio proizvodnju - od sjemena do kiselog kupusa.

- Tokom sezone radi se po 12 do 14 sati. Stalno morate biti na njivi, mnogo truda uložiti. I opet ne znate kakva će godina biti, da li će vas poslužiti vrijeme, ili će rod odnijeti nepogode, suše, olujna nevremena – kaže vrijedni mladić za portal InfoBijeljina.

Semberci su nekada išli u dnevnicu u Mačvu i Srem. Od pedesetih godina prošlog vijeka širila se proizvodnja kupusa, pa je osamdesetuh godina ‘’cvjetala’’ prodaja - od Mostara, Ljubljane, Zagreba do Beograda. I sa manjih površina dobro se zarađivalo.

Tržište izgubljeno tokom i poslije Odbrambeno-otadžbinskog rata pokušava se vratiti zaštitom geografskog porijekla, da se standardizuje tehnologija i kvalitet, što bi olakšalo  marketing i distribuciju. 

Komercijalno poljoprivredno gazdinstvo Stajić godišnje proizvede 300 tona kupusa. Nekada su ga prodavali fabrikama za kiseljenje u Hrvatskoj i Srbiji, a nakon izbora najboljih hibrida pokrenuli su vlastitu preradu i pakovanje u glavicama i listovima.

 

- Sa ogleda u protekle tri godine od nekih tridesetsk hibrida izabrali smo one koji zadovoljavaju potrebe i kvalitet. Plasirali smo kupus u BiH, Njemačku i Veliku Britaniju, a onda je to sve zaustavila korona. Nadamo se da će ova godina biti uspješnija te da će naš kupus semberskim povrtarima otvoriti stara, ali i nova tržišta širom svijeta – kaže Stajić.

Kupus je i hrana i lijek. Dosjetio se Nikola kako da iskoristi sve njegove blagodeti, pa planira da tržištu ponudi i rasol. 

Semberce su odavno prozvali ‘’kupusarima’’ - što ne smatraju pogrdnim, naprotiv, ponosni su na kvalitet svojih proizvoda i višedecenijsku tradiciju.

Dok se čeka na zaštitu geografskog porijekla, bijeljinski kupus promoviše se na razne načine. Na Pozorišnom festivalu dodjeljivana je nagrada "Zlatni kupus", a na Mitrovdanskom vašaru održava se "Kupusijada ".