Odakle pare za Šmitovu odluku: Koliko novca ima na računu sa kojeg bi se trebao PLATITI DUG VIJADUKTU
Na podračunu takozvanih rezervi za poravnanje od prihoda ostvarenih po osnovu putarina, koje su blokirane od 2018. godine, od kojih će prema današnjoj odluci Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, dio biti preusmjeren za izmirenje potraživanja Vijadukta, trenutno se nalazi 316 miliona KM.
Prema informacijama iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine na posebnom podračunu Jedinstvenog računa UIO trenutno se nalazi 316 miliona KM neraspoređenih prihoda od putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva.
Radi se o sredstvima koja se akumuliraju svakog radnog dana i trebala bi poslužiti kao rezerva za poravnanje raspodjele prihoda od putarine onog trenutka kada Upravni odbor UIO usvoji konačnu metodologiju za raspodjelu ovih sredstava.
Prema informacijama iz UIO konačna metodologija za raspodjelu sredstava od putarine za izgradnju autoputeva još uvijek nije usvojena, od 2018. godine do danas, a na posebnom podračunu Jedinstvenog računa akumulirao se iznos od 316 miliona KM neraspoređenih prihoda. U pitanju su sredstva koja bi trebala pripasti entitetskim preduzećima koja se bave izgradnjom autoputeva.
Pošto nema konačne odluke za raspodjelu sredstava od putarine za izgradnju autoputeva, te se ova sredstva prema informacijama iz UIO dijele u skladu sa privremenom odlukom.
Prihodi prikupljeni po osnovu posebne putarine svakog radnog dana dijele se na način da se odvaja 10% rezerve, odakle je i akumulirano 316 miliona KM, a ostatak se dijeli po principu: Federacija BiH 59%, Republika Srpska 39% i Brčko distrikt 2%.
Ukoliko bi se prema postojećim privremenim koeficijentima ovaj novac rasporedio korisnicima, Federaciji BiH bi pripalo 186,44 miliona KM, Republici Srpskoj 123,24 miliona KM i Brčko distriktu 6,32 miliona KM.
Konačnom odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, BiH je obavezana da slovenačkom Vijaduktu isplati odštetu zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu. Dug sada iznosi više od 113 miliona KM.
Ugovor o dodjeli koncesije sa „HES Vrbas“, koje je u vlasništvu Vijadukta potpisan je 2004. godine, a njime je bila planirana izgradnja HE „Krupa“ i HE „Banjaluka-Niska“. Međutim, ugovor je raskinut nakon što je Vlada dodijelila koncesiju za izgradnju HE „Bočac 2“ koja je onemogućila izgradnju HE „Krupa“. Na čelu Vlade RS u tom trenutku je bio Milorad Dodik.
Bivši pravobranilac BiH Mlađen Mandić tvrdi je da je tužba stigla 2016. godine, kada je on bio pravobranilac BiH, kao i da je upozoravao da će ovaj slučaj biti izgubljen.
– Slovenci su bili zainteresovani da se plati milion i da povuku tužbu i to bi se završilo. Međutim, ni to nije odobrila Vlada koju je tada vodila Željka Cvijanović – naveo je u više navrata Mandić.
Nakon toga, 2017. godine je sklopljen Ugovor između Savjeta ministara BiH na čelu sa Zoranom Tegeltijom i Vlade Republike Srpske koju je u tom trenutku vodila Željka Cvijanović po kojem Srpska preuzima obaveze plaćanja.
Prije nametanja odluke Kristijana Šmita nisu postojale naznake da bi ovaj dug uskoro mogao biti izmiren, dovođena je u pitanje validnost računa na koji bi prema odluci Arbitražnog vijeća dug trebao biti plaćen, a dnevno se obračunava kamata od oko 20.000 KM. Zbog ovog slučaja su u Briselu u Belgiji blokirana sredstva BHANSA kod Eurokontrola.