
Na 19. Mitrovdanskom saboru u Bijeljini, među brojnim izlagačima domaćih i tradicionalnih proizvoda, pažnju posjetilaca privukao je i Denis Saravakos iz Šapca, koji je prvi put učestvovao na ovoj manifestaciji, predstavljajući proizvode napravljene od bamije, biljke koja se koristi u kulinarstvu, ali je poznata i po svojim nutritivnim svojstvima.
U razgovoru za portal Dešavanja u Bijeljini, Saravakos je istakao da mu je posebno drago što je imao priliku da posjeti Bijeljinu, upozna tradiciju i običaje Semberije, ali i predstavi proizvode kojima se njegova porodica bavi već deset godina.
"Prvi put dolazim u Bijeljinu i drago mi je što sam ovdje na Mitrovdanskom saboru. Došli smo da upoznamo kulturu ovog kraja, ali i da predstavimo naše proizvode, koji su u Srbiji prilično jedinstveni, jer smo među rijetkim većim proizvođačima bamije", rekao je Saravakos.
Od bamije proizvode meleme, tinkture, čajeve i sapune
Saravakos objašnjava da je bamija biljka koja se najčešće povezuje sa kulinarstvom, ali da je njegova proizvodnja usmjerena i na preradu biljke u različite prirodne preparate.
"Bamija se, pored kulinarstva, koristi i u proizvodnji različitih preparata. Uspjeli smo da na prirodan način iskoristimo njena svojstva i napravimo meleme, tinkture i čajeve. Ove godine imamo i dva nova proizvoda, među kojima je sapun na bazi glicerina", istakao je Saravakos.
Prema njegovim riječima, u prirodi postoji oko 30 sorti bamije, dok je on tokom godina uspio da pronađe i uzgaja približno 12 različitih sorti.
Kombinovanjem više sorti, kako navodi, nastoji da unaprijedi kvalitet i sastav proizvoda koje plasira na tržište.
Bamija je bogata vlaknima i vitaminima
Govoreći o osobinama ove biljke, Saravakos je naglasio da bamija sadrži vlakna, vitamine i karakteristične sluzave materije, zbog čega je zanimljiva i sa nutritivnog aspekta.
"Bamija ima mnogo vlakana i vitamina. Njena sluzava struktura posebno je interesantna kada je riječ o probavnom sistemu. Koristi se i u tradicionalnoj pripremi različitih prirodnih preparata", objasnio je Saravakos.
On navodi da se proizvodi od bamije tradicionalno koriste kod različitih probavnih tegoba, a da se biljka istražuje i zbog mogućeg uticaja na nivo šećera i holesterola u krvi.
Saravakos ističe da se trudi da u proizvodnji koristi što više dijelova biljke, od korijena do cvijeta, te da njegovi preparati nastaju od prirodnih sastojaka.
Deset godina rada, istraživanja i usavršavanja proizvodnje
Proizvodnjom i preradom bamije Saravakos se bavi već deset godina, a priznaje da je početak bio pun izazova.
"Kada smo počinjali, nismo znali gotovo ništa o ovoj biljci. Učili smo iz literature, časopisa i kroz sopstveno iskustvo. Posljednje dvije godine sarađujemo i razmjenjujemo iskustva sa proizvođačima iz Grčke i Srbije, što nam je mnogo pomoglo da unaprijedimo proizvodnju", rekao je Saravakos.
Kako ističe, interesovanje kupaca iz godine u godinu raste, zbog čega planira dodatno proširenje proizvodnje.
"Ove godine smo proširili proizvodnju, a sljedeće planiramo još više. Potražnja raste, ljudi su zadovoljni i samom bamijom i proizvodima koje od nje pravimo", naglasio je.
Želi da obnovi uzgoj tradicionalnih sorti bamije
Posebno zanimljiv dio razgovora odnosio se na tradicionalnu upotrebu bamije u Bosni i Hercegovini, gdje je ova biljka nezaobilazan sastojak poznate begove čorbe.
Saravakos ističe da je upravo kroz istraživanje tradicionalne kuhinje upoznao značaj bamije u ovom dijelu regiona.
"Kod vas u Bosni bamija je poznata po begovoj čorbi, dok se u Srbiji o tome mnogo manje zna. Ranije su se uzgajale i neke stare sorte bamije koje bih volio da pronađem, sačuvam i ponovo pokrenem njihovu proizvodnju", rekao je Saravakos.
Njegova želja je da kroz razmjenu sjemena, znanja i iskustava dodatno poveže proizvođače iz Srbije i Bosne i Hercegovine.
Mitrovdanski sabor prilika za nova poznanstva i saradnju
Saravakos ističe da proizvodnju organizuje kroz privatno poljoprivredno gazdinstvo u okolini Šapca, a učešće na Mitrovdanskom saboru vidi kao priliku za predstavljanje svojih proizvoda i uspostavljanje novih kontakata.
Kako je naveo, manifestacije poput ove važne su jer omogućavaju malim proizvođačima da predstave svoj rad, razmijene iskustva i približe kupcima proizvode koji nisu svakodnevno zastupljeni na tržištu.
Njegov prvi dolazak na Mitrovdanski sabor u Bijeljini tako je bio prilika da se posjetioci upoznaju sa različitim proizvodima od bamije, ali i da se otvore mogućnosti za buduću saradnju proizvođača iz Semberije i Srbije.